Ostalo mi je 320 litara bijelog vina s oko 12 % alkohola. Namjeravam od vina ispeći rakiju, a nisam siguran moram li pomiješati vino s vodom prije pečenja i u kojem omjeru? Kotao je zapremnine 100 l.

Destilacijom vina mogu se dobiti vrhunski destilati koji dozrijevanjem u drvenim bačvama još više dobivaju na cijeni. Međutim, u slučaju pretplatnika vjerojatno se radi o vinu koje nije bilo namijenjeno za destilaciju. U tom slučaju vino sadrži sumporni dioksid i veće koncentracije acetaldehida koji kvare kvalitetu budućeg destilata. Ipak, i takvo vino može se iskoristiti za proizvodnju rakije makar će destilat biti nešto niže kvalitete, oštrijeg mirisa (uslijed veće koncentracije aldehida) i trebat će više vremena prilikom dozrijevanja.

Vino se puni u kotao bez dodatka vode, i to do 80 % kapaciteta kotla. Potrebno je provesti dvostruku destilaciju uz odvajanje frakcija ili tokova. U prvoj destilaciji potrebno je izdvojiti 0.5 % prvog toka na količinu vina koju destiliramo (u ovom slučaju na 80 L vina s koliko punimo kotao). Nakon odvajanja prvog toka skupljamo srednji tok i mjerimo alkohol na izlazu iz kotla. Kada koncentracija alkohola na izlazu padne na 5 % vol. prekidamo destilaciju. Tako dobiveni sirovi destilat skupljamo u posebnu posudu.

Ponovimo destilaciju s novih 80 L vina itd. Nakon destilacije vina krećemo s ponovljenom destilacijom sirovog destilata koji bi u cjelokupnom volumenu trebao imati alkoholnu jakost od 37 – 40 % vol. Punimo kotao sa sirovim destilatom također do 80 % volumena. Zagrijavamo polako i odvajamo tokove. Prvi tok odvajamo u količini od 1 % na količinu koju destiliramo.

Počinjemo skupljati srednji tok, srce destilata koji odvajamo u posebnu posudu. Srednji tok skupljamo do alkoholne jakosti na izlazu od 50 % vol. Nakon toga skupljamo zadnji tok u posebnu posudu koji onda destilira do 5 % vol. Ove zadnje tokove možemo ponovno destilirati sa sljedećim sirovim destilatom ili posebno na kraju. Srednji tok koji smo odvajali imat će oko 60 – 70 % vol. i stavljamo ga na dozrijevanje min. 3 mjeseca prije razrjeđivanja s destiliranom vodom i spuštanja alkoholne jakosti na 40 % vol.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto propadaju listovi mandarine?
Sljedeći članakZašto se goji ne oplođuje?
Avatar
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.