Voćarstvo pitanje br. 164

20

Kad je najpovoljnije obaviti pojedinu vrstu cijepljenja koju navodite u članku „Više sorata na istom stablu“ (engleski spoj, cijepljenje pod koru)?
Cijepljenje pod koru i cijepljenje na engleski spoj je idealno raditi u vrijeme početnog kretanja sokova na kraju zime i početkom proljeća. U to vrijeme se kora lijepo odvaja, a sokovi omogućuju kretanje hormona rasta i uspješno zarastanje, odnosno kalusiranje spoja između podloge i plemke. Uspješno kalusiranje je najbitnije kako bismo u godini cijepljenja dobili kvalitetan porast nove voćke. Ako radimo cijepljenje na licu mjesta, onda je u pitanju mjesec ožujak. Suvremeni rasadnici to rade ranije, koncem siječnja i u veljači, te se cijepljene voćke stratificiraju kako bi na zatvorenom klimatiziranom prostoru došlo do kalusiranja i kako bi se već zarasla sadnica sadila u rasadnik. Za radionice cijepljenja ne znam da postoje kod nas, ali na internetu možete naći obilje video snimaka koji detaljno opisuju proces. Preporučam da pogledate na youtube kanalu “Dave Wilson Nursery”, video prikaz cijepljenja, pod naslovom “How To Graft A Fruit Tree”.

Damir LUČIĆ, dipl. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 95
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 511
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.