Živio sam u Queenslandu gdje sam na svojoj okućnici imao 12 avokado stabala. U Dugom Selu sam prije 4 godine uzgojio jedno drvo iz sjemenke u velikoj tegli i svaku zimu bih ga unosio u podrum, lijepo je napredovao, kasnije sam ga posadio na otvorenom, no nije preživio, zašto?
Avokado je tropska voćka i bilo je očekivano da neće preživjeti na otvorenom u Dugom Selu. Normalno je da ste uspješno uzgajali avokado u Queenslandu jer su klimatski uvjeti za njegov uzgoj daleko povoljniji. Avokado se može uspješno uzgajati i u uvjetima suptropske klime kao što je naše priobalje južne Dalmacije s otocima. Tako je, primjerice, poznat nasad avokada na južnom dijelu otoka Visa, u Brgujcu. U Dubrovniku također postoji nekoliko stabala koja su, nažalost, znatno oštećena niskim temperaturama početkom 2017. godine kad se temperatura spustila do -10°C. Sva ova stabla su proizvedena iz sjemenke. Nešto bolje izglede za preživljavanje imaju ona koja su proizvedena od cijepljenih sadnica. Kao podloge se koriste sorte iz meksičke skupine. Tako, npr., cijepljena sorta Hass može izdržati nisku temperaturu od -5°C do -7°C a, osim toga je i samooplodna.

Zorica VELAGIĆ, dipl. ing. agr.

Prethodni članakUzgoj gljiva – prilika za poljoprivrednike
Sljedeći članakManje administracije za uzgoj industrijske konoplje u Hrvatskoj- uz mogućnost korištenja cijele biljke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.