Imam 100 litara kruškove rakije, a sada sam primijetio da malo vuče na kiselkast okus i miris?


Pri ukomljavanju i vrenju došlo je do infekcije komine octeno-kiselim bakterijama. kako biste to ubuduće spriječili, kruške ili bilo koju drugu voćnu vrstu morate oprati i sve oštećene dijelove ukloniti. Komu osim selekcioniranoga vinskog kvasca treba dodati i 5 – 10 g/100 l K-metabisulfita. Po završetku vrenja morate odmah pristupiti destilaciji prevrelog koma, u suprotnom, ako kom nije pravilno zaštićen, stvorit će se povećane količine octene kiseline.

Kod vaše rakije treba odrediti količinu kiseline u rakiji, pa na temelju toga sadržaja, dodati određenu količinu kalcijeva karbonata CaCO3. Kako biste smanjili količinu kiseline za 1 g/l, rakiji treba dodati 70 g CaCO3 na 100 litara. Po dodatku CaCO3 (kalcijeva karbonata), nakon 5 dana istaložite ga na dno suda i zatim rakiju pretočite.

Prethodni članakProduljenje roka za podnošenje jedinstvenog zahtjeva za potporu 2015. godine
Sljedeći članakDoručak za sladokusce
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.