Zašto na trešnji od kada je počela rađati, plodovi ostaju zakržljali i ne razvijaju se. Razvijenih i dozrelih plodova možda bude od ukupne količine 5 %, dok se ostali posuše i otpadnu. Savjetovali su mi da j e uzrok vlaga, pa sam prošle godine zalijevao, ali badava. Ove godine nisam je zalijevao, za to se pobrinula priroda, ali opet ništa. Da li joj nešto nedostaje u tlu, ili se radi isključivo o bolesti.
Uzrok problemu kojeg opisujete je najvjerojatnije slaba oplodnja. Ako se radi o stranooplodnoj sorti trešnje u čijoj blizini nema stabala drugih sorata koje cvatu isto vrijeme i koje je mogu oploditi, onda problem možete riješiti tako da u krošnju ucijepite na nekoliko mjesta neku drugu sortu. Obzirom da niste naveli o kojoj se sorti radi, preporučujem da uzmete sortu Lapins koja je univerzalni oprašivač (ali Vaša sorta mora cvasti u isto vrijeme kad i Lapins) i uz nju još barem dvije različite sorte vodeći računa da se poklapaju u vremenu cvatnje. U voćarskoj literaturi možete naći popis sorata trešanja koje se međusobno mogu oploditi pa onda možete izabrati najpogodnijeg oprašivača. Drugi razlog vašem problemu može biti loše vrijeme (kiša i hladnoća) u fenofazi cvatnje koje onemogućuje let pčela i ispire polen s njušaka tučka. Obzirom da se isti problem javlja već drugu godinu, ovaj razlog je manje vjerojatan.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakViše od pola milijuna kuna za rekonstrukciju i opremanje pogona za preradu mesa iz mjere 4 PRR-a
Sljedeći članakNove isplate malim poljoprivrednicima- do sad odobrena 684 projekta za 77 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.