Na kakav način se uzgaja hren, da kad se uzgoji i vadi radi prodaje izgleda kao kupovni – ravan, debeo i gladak?

Pošto se uzgaja radi zadebljalog podanka najbolje uspijeva na rahlim, laganim tlima bogatim hranivima. Ukoliko bi hren uzgajali na preteškom tlu, razvio bi suviše žilav i drvenast podanak. Ustvari, praksa je pokazala da je na težim tlima korijen hrena veoma ljut, na pjeskovitim je bez ukusa, a na tlima bez dovoljno vlage drvenast, neprijatnog okusa i mirisa. Stoga je tlo za uzgoj hrena potrebno što bolje pripremiti, odnosno, prekopati na 30-40 cm dubine. Osim toga uz obradu s e i gnoji organskim gnojivom.

Međutim, kod uzgoja hrena trebate voditi računa i o pretkulturama. Hren nikako ne podnosi uzgoj iza kupusa, kelja, korabice i cvjetače. Ukoliko smo sve odradili po propisu, za 20-tak dana hren počinje razvijati listove. Međutim, tijekom vegetacije ne smijemo zaboraviti okopavanje i plijevljenje. U lipnju ne smijemo izostaviti ni čišćenje podanaka. To se provodi odgrtanjem podanaka motikom, s tim da se podanak pažljivo izdigne (držeći za listove) dok vrši izdanci ostaju u tlu.

Potom se postrani izdanci duž podanka pažljivo ručno odstranjuju nakon čega se očišćeni podanci vraćaju na mjesto. Operacija se provodi još jednom i to u kolovozu a cilj joj je dobivanje glatkih, ravnih i sočnih podanaka bez račvanja. Koncem listopada ili početkom studenog j počinju se sušiti nadzemni dijelovi hrena što je i znak da možemo započeti s njegovim vađenjem. Možemo zaključiti da uzgoj hrena zahtijeva mnogo truda i ručnog rada, ali i da predstavlja svojevrstan izvor zdravlja koji proizlazi iz obiteljskog i povrtnjaka.

Prethodni članakZa izgradnju i opremanje plastenika isplaćeno 1,6 milijuna kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakSyngenta održala Centralni dan polja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.