Hren (Armoracia rusticana) je višegodišnja biljka iz porodice Brassicaceae. To je korjenasto povrće koje se uzgaja se i koristi širom svijeta. Koristi se svježe, za pripravu umaka, ali i raznih narodnih pripravaka. Vrsta je vjerojatno porijeklom iz jugoistočne Europe i zapadne Azije.

Hren raste do 1,5 metara visine. Uzgaja se prvenstveno zbog velikog, bijelog i suženog korijena. Korijen je ljutkastog i oporog okusa, ali i jakog nadražujućeg mirisa.

Izniman prirodni antibiotik

Otporna je biljka visokih, bogatih listova i debelog, dubokog korijena, koja obiluje vitaminom C i eteričnim uljem koje je bogato mirisnim sumpornim spojevima glukozinatima. Hren sadrži i vitamine B skupine te raznovrsne minerale: kalij, kalcij, željezo, magnezij, fosfor i silicij.

U proljeće se mladi listovi hrena mogu dodati salatama. Korijen se može izvaditi tijekom cijele godine. Može se uzgojiti, ali ga često nalazimo samoniklog po livadama i njivama.

Hren se najčešće koristi kao začin hrani. Izvrstan je u umacima (umak od kuhanog hrena), kao svježe nariban sastojak umaka za pripravu zimnice (naročito pri kiseljenju krastavaca i zelene rajčice) te u raznim salatama. Nekad se koristio kao vrlo učinkovita i prirodna pasta za zube.

hren
Korijen hrena

Hren je prirodni antibiotik s jakim antibakterijskim i antivirusnim djelovanjem. Tako se u narodnoj medicini od davnina koristi za poboljšanje imuniteta te protiv infekcija i za čišćenje pluća. Potiče rad želuca, crijeva, jetre, gušterače, žuči, srca, ali i cirkulaciju.

Sastojak je mnogih domaćih pripravaka. Sok od hrena uništava mnoge bakterije i gljivice koje izazivaju razne bolesti u ljudskom organizmu. Često je i sastojak raznih aniparazitskih programa.

Unatoč ljekovitosti hren treba koristiti u malim količinama. Također, nije preporučljiv za djecu kao ni osobama koji imaju čir na želucu ili poremećaj rada štitnjače.

hren
Hren u cvatnji

Pripravak od hrena za jačanje imuniteta

Izribani korijen hrena (oko 125 grama), pomiješati s 100 grama meda te 3 limuna (neprskana i samljevena s korom, ali bez koštica), sve pomiješati i staviti na hladno u frižider. Uzeti dva do tri puta na dan malu žličicu, količina je dovoljna za potrošnju kroz 3 tjedna.

Umak od hrena

Zapržiti  žličicu brašna na 2 žlice suncokretovog ulja te polako dodati oko 150 grama naribanog hrena, nadoliti oko 2 dcl  bistre mesne juhe, dodati malo soli te pustiti da se kratko propirja.  Na kraju dodati 3 žlice kiselog domaćeg vrhnja i umak od hrena je gotov. Po želji se može dodati začini. Izvrstan je poslužen uz pečenke i domaće mlince.

hren
Umak od hrena

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOPG Novak – uzgoj ekološkog povrća u Zagrebu
Sljedeći članakMirisne cvjetne vrste
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.