OPG Novak Mateje i Nevena Novaka jedno je od najvećih i vodećih u proizvodnji ekološkog povrća u Zagrebu. On je informatičar (37), a ona studira medicinu (30). Počeli su s nasadom lijeske 2014. g.. Njihov OPG danas ima 2500 m² zaštićenog i 1,5 ha vanjskog prostora gdje imaju uzgoj raznog povrća. Neven je zadužen za marketing, tržište te upravljanje strojevima, a Matea za sve ostalo. Imaju i dvoje stalno zaposlenih te po potrebi zapošljavaju i ,,sezonce”.

-Trenutno smo u procesu aplikacije na 4.1.1. za povećanje površine zaštićenih prostora za novih cca 4 000 m². Smatramo da proizvodnja povrća, a osobito ekološkog, u trenutnim klimatskim uvjetima na otvorenom teško može jamčiti sigurnost i stabilnost. Također, voljela bih istaknuti da nema stvarne i sustavne podrške za proizvođače ekološkog povrća. Novim planom ističe se kao jedan od glavnih ciljeva poljoprivredne politike povećanje površina pod ekološkim uzgojem. Papir trpi svašta, pa će se smatrati da je cilj postignut ako se u RH upiše još hektara ekoloških livada i pašnjaka u upisnik. Realno, trenutnim sustavom potpora zapravo se potiče nerad i što manje proizvodnje na što većoj površini.- smatra Matea.

Počeli sami

  • Možete li predstaviti vaš OPG Novak? Koliko vas je, koja je vaša dob, obrazovna struktura, dosadašnja iskustva te kako ste se počeli baviti poljoprivredom?

-Suprug i ja smo ,,glavni”. Počeli smo od ničega, sve smo sami nabavili, od traktora do gumenih rukavica te sve naučili. Nešto novaca koje smo dobili kao vjenčani poklon uložili smo u kupnju traktora i ostale mehanizacije. Računala i uredske fotelje zamijenili smo rukavicama i motikama. Dobiveni poticaji za poljoprivredni razvoj preko Grada Zagreba omogućili su nam povećanje površine pod plastenicima na više od 2500 m². Od 2018.g. upisani smo u registar ekoloških proizvođača te smo se uz mnogo podrške i pomoći najbližih našli tu gdje smo sada.

Kad smo 2015. g. dobili priliku za malo jači zamah i dobili na korištenje zemlju na rubnom dijelu Zagreba, konačno smo se mogli početi baviti poljoprivredom malo ozbiljnije. Nije to bila laka odluka, ali znali smo da želimo samo to raditi. Iskoračiti iz kakve-takve stabilnosti stalnog posla i sigurnog izvora prihoda u prilično nesiguran, ali dinamičan, kreativan i uzbudljiv. Ozbiljno se bavimo poljoprivredom (u smislu da od toga živimo) 3 godine. Nemamo agronomsko obrazovanje. Ja sam još na Medicinskom fakultetu koji se eto zbog posla oteže (medicina), Neven je bio u informatici. Ja se razumijem u biologiju, fiziku i kemiju, on je zadužen za vizualni identitet, marketing, tržište i ,,baratanje” strojevima. Tako se nadopunjavamo. Imamo dvije stalno zaposlene osobe i 5-6 sezonaca. I naravno, roditelje, braću i sestre koji uskaču, kaže Matea.

 

uzgoj povrća
Neven Novak obavlja radove sa strojevima
  • Na kojoj površini (otvoreno i zaštićeni prostor) proizvodite i koje kulture?

-Imamo proizvodnju na 2.500 kvadrata plastenika, još cca 1,5 ha na otvorenom. Primarno povrće (sezonsko i raznoliko prvenstveno zbog plodoreda i zbog specifičnosti načina plasmana), jagode, dinje i lubenice; sve pod ekološkim uzgojem.

  • Koji su vam planovi za budućnost? Planirate li mijenjati proizvodnju/kulture i možda početi s preradom?

-Imamo mnoge planove, generalno se odnose na povećanje proizvodnje u zaštićenom prostoru – to je prioritet. Opremanje novog prostora za preradu je u planu no sve ovisi o ovisno o financijskim mogućnostima.

  • Tko su vam dobavljači repromaterijala odnosno s kojim tvrtkama radite i čije proizvode koristite?

-Bioinput je na prvom mjestu: imaju visokokvalitetna ekološka gnojiva i zaštitna sredstva te stručni savjeti. Zeleni hit ima vrlo kvalitetno sjeme, uglavnom plodovitog povrća i mahunarki, Bejo – zelenog i korjenastog povrća, zatim još od ZKI d.o.o. kupujemo sjeme paprike za preradu, a dobavljači koji nam ujedno daju i dobre stručne savjete su i Colić, Cipro, Fragaria te Agromais.

  • Jeste li koristili mogućnost bespovratnih fondova ili potpora i za koju namjenu?

-Iskoristili smo 15.000 EUR bespovratno od grada Zagreba za izgradnju plastenika. Ovom prilikom bih pohvalila Gradski ured za poljoprivredu grada Zagreba, čiji su zaposlenici uvijek na raspolaganju i od pomoći. Nalazimo se u svojevrsnom ,,slijepom crijevu” trenutno dostupnih mjera i fondova za ruralni razvoj / razvoj poduzetništva i imamo problem s financiranjem.

opg novak
Plastenik su izgradili uz potporu Grada Zagreba

 Glavnina prodaje na štandu

  • Na koji način prodajete svoje proizvode i utječe li koronakriza na vašu proizvodnju ili prodaju?

-Oduvijek je u nama bila ideja prodajnog mjesta na samom OPG-u, s obzirom da se nalazimo u Zagrebu koji je veliko tržište – no od početka smo znali da ta ideja (ako je želimo kvalitetno provesti) zahtijeva vremena, novaca i angažmana. Tako smo na početku krenuli raditi na tržnici Dolac. Vidjevši kako stoje stvari, bili smo ,,revoltirani” stanjem na zagrebačkim tržnicama gdje se vrlo često domaći proizvodi ne mogu prodati pored preprodavača, gdje na svakoj tržnici ima desetak ili manje OPG-ova sa svježim voćem i povrćem koji plasiraju samo svoje proizvode, i s druge strane odnosa kupaca koji  okrenu leđa zbog jedne kune po kilogramu skupljeg, a dvostruko kvalitetnijeg povrća (ekološki uzgojenog). Nadam se da neću zvučati prepotentno, ali osim što smo se osjećali loše i na neki način povrijeđeno, zaključili smo da takvo mjesto nas ne zaslužuje.

Uopće ne krivim kupce, ako se stavim u njihovu poziciju – zašto bi oni vjerovali baš meni pored stotinu drugih istih. Onda smo zaključili da moraju vjerovati ako pred njima ubereš kantu rajčice i doneseš na štand. Slijedom toga uredili smo parkiralište i prodajni prostor na našem OPG-u, na Miroševečkoj cesti 100 u Zagrebu. To je bila vremenski, birokratski i financijski zahtjevna investicija (za te novce bismo prodavali deset godina na tržnici). Krenulo je sramežljivo, prvo uz tržnicu, ali su kupci vrlo brzo prepoznali da im se nudi nešto vrlo kvalitetno i jedinstveno, i sada je to naš glavni način plasmana. Ekološko voće i povrće, netom ubrano (ne može svježije), po prihvatljivim cijenama (koje kompenziramo jer nemamo viškova, logistike, transporta, zakupnine na štandovima i sličnih troškova).

Štand radi van sezone subotom, ljeti svaki dan osim nedjelje, i iz godine u godinu sve bolje. Eto, svaki problem je prilika za rast – tako smo i mi zbog početnih problema s plasmanom bili prisiljeni postati neovisni i razvili smo vlastiti kanal prodaje – otporan na koronakrizu. Trenutno nam je veći problem kako uz ogromnu potražnju ne zakinuti naše stalne kupce. Također, u ovoj krizi koristimo naš kanal za plasman proizvoda prijateljskih OPG-ova koji su zbog aktualne situacije ostali bez tržišta. Njihove proizvode ponudili smo po njihovim cijenama našim kupcima, koji su izvrsno prihvatili podržati domaće proizvođače. Osim toga, radimo i s trgovinama Veronika delikatese, ali uspijevamo pokriti samo dio njihove potražnje. Njihova je velika kvaliteta što rade s domaćim proizvođačima, izvrsno surađujemo i voljeli bismo proširiti suradnju s njima na način da im možemo ponuditi veće količine proizvoda. Sve navedeno od nas zahtijeva proširenje kapaciteta proizvodnje. 

  • Na koji način rješavate pitanje radne snage kad je opterećenje i sezona na vrhuncu?

-Zbog svoje lokacije, a nadam se i zbog toga što se trudimo biti maksimalno korektni i fleksibilni te pošteno platiti radnike – nemamo nikakvih problema s pronalaskom radne snage. Nudimo rad od 4 sata dnevno (nije nužno svaki dan) koji je prihvatljiv i umirovljenicima, studentima i zaposlenima.

Neuređeno tržište uništava poljoprivrednike

  • Što bi izdvojili da je vaša prednost kao proizvođača, a što vam predstavlja teškoće?

-Mislim da je naša najveća posebnost naš način plasmana, odnosno prodaja na samom OPG-u. Smatram da smo na takav način maksimalno iskoristili prirodne resurse koje smo imali na raspolaganju. Primarni nedostatak takvog načina je ogromna količina uložene energije i novaca na samom početku, zbog toga što štand mora biti s jedne strane isplativ, a s druge imati zadovoljavajuću ponudu – nismo imali prilike za polagani i postupni rast već smo morali na samom početku zapeti dok se sve zajedno ne uhoda. Uz brojne 12-satne (pa i 16-satne) smjene, gradnju, uređivanje, propuštene godišnje odmore i mnogo, mnogo odricanja – sada dišemo puno lakše jer sve polako ulazi u svoju rutinu. Rastemo iz godine u godinu, ali zna se da je proizvodnja sektor koji traži velike investicije ako se žele kvalitetni rezultati.

  • U čemu smatrate da možete napredovati i postoji li institucija koja vam može u tome pomoći?

-Pa, možemo napredovati u svemu, primarno u kapacitetu i kvaliteti proizvodnje. Nedostaje nam također kvalitetne stručne podrške u ekološkoj poljoprivredi – uglavnom nailazimo na zidove i podsmjeh. Prije nego što smo se krenuli baviti poljoprivredom, otišli smo na razgovor u Savjetodavnu, gdje nas je gospođa zadužena za ekološku poljoprivredu 45 minuta odgovarala od proizvodnje i uvjeravala da će nam puževi sve pojesti. Kronično nam je potrebno kvalitetne literature, informacija, seminara i stručne podrške – koju ne dobivamo. Ili možda samo tražimo na krivim mjestima?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja graha u Hrvatskoj
Sljedeći članakHren je povrće, začin i lijek
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.