Proizvodnja graha u Hrvatskoj, zahvaljujući povoljnosti klime i tla, ima dugu tradiciju. Grah se tradicionalno većinom kao združeni usjev uzgajao u gotovo svim seoskim obiteljskim gospodarstvima većim dijelom za potrebe vlastitog domaćinstva, a tržni su se viškovi redovito prodavali i činili značajnu prihodovnu stavku kućnog proračuna. Do prije tridesetak godina Hrvatska je u potpunosti zadovoljavala svoje potrebe za grahom, a značajne su se količine izvozile. Nažalost otvaranjem hrvatskog tržišta za uvozne poljoprivredne proizvode i domaća proizvodnja graha opada, a značajno se povećava uvoz.

Zrno graha namirnica je visoke nutritivne vrijednosti i zauzima značajno mjesto u ljudskoj prehrani. U prošlosti, bio je osnovni izvor bjelančevina u prehrani velikog dijela stanovništva. Osim visokog sadržaja bjelančevina odlikuje se dobro usklađenim odnosom s drugih hranjivim tvarima kao što su ugljikohidrati te sadrži značajnu količinu minerala i vitamina, posebice B kompleksa. Zrno je bogato i celuloznim vlaknima koja su od iznimnog značenja za kvalitetnu probavu, a obojena sjemena ljuska sadrži vrlo vrijedne antioksidante.

proizvodnja
Grah se s kukuruzom tradicionalno sijao kao združeni usjev

Nedostaje domaća proizvodnja graha

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, grah za suho zrno u Republici Hrvatskoj zadnjih se godina uzgaja na oko 1.500 hektara. Iako se navedeni službeni podaci odnose na komercijalnu proizvodnju čistih usjeva i vjerojatno ne uključuju podatke iz združenih usjeva, izuzetno su poražavajući. Uz prosječni prinos od oko 1 t po hektaru, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 1.500 tona graha.

Istovremeno u Hrvatsku ga se uveze tri puta više u vrijednosti više od 4,6 milijuna eura. Uvezeni grah najčešće je porijeklom iz Etiopije, Kine i Kanade. Razlog tako značajnog uvoza je razlika u cijeni. Naime prosječna cijena uvezenog graha je oko 1 euro za kilogram, dok je veleprodajna cijena domaćeg graha uglavnom dva i pola puta viša. Razlog niže cijene iz uvoza u odnosu na domaću proizvodnju su uglavnom troškovi radne snage u državama kao što su Etiopija i Kina, odnosno visoke tehnološke razine proizvodnje i prinosa kao što ima Kanada.

Ako se želi razviti domaća proizvodnja graha nužno je unaprijediti nekoliko segmenata, a to su razviti sjemenarstvo visoko produktivnih domaćih sorti i ekopopulacija, unaprijediti tehnologiju proizvodnje naročito implementacijom suvremenih sustava navodnjavanja te kvalitetno mehanizirati sve procese proizvodnje, posebice one vezane za žetvu.

Uzgojni uvjeti

Grah kao termofilna kultura ima visoke zahtjeve prema toplini. Minimalna temperatura neophodna za klijanje i nicanje je 8 – 10 oC. Tijekom vegetacije biljke mogu uništiti temperature od 0 oC. Najosjetljiviji je na temperature tijekom cvatnje i u početku formiranja mahuna, kada cvjetovi i formirane mahunice otpadaju ako temperature padnu ispod 15 oC ili što je češći slučaj narastu iznad 32 oC. Abortivnost cvjetova mogu prouzročiti i temperature od 30 oC, naročito u uvjetima niske vlage zraka i loše opskrbljenosti tla vodom. Zbog toga bi natapanje usjeva trebala biti obavezna agrotehnička mjera. Najveće štete na niskim sortama graha nastaju ako takovi uvjeti nastupe tijekom cvatnje srednjih etaža. Na takovom usjevu je u pravilu nemoguća jednokratna mehanizirana berba. Optimalne temperature tijekom cvatnje su oko 23 oC.

proizvodnja graha
Grah putem kvržičnih bakterija usvaja dušik

Proizvodnja graha zahtijeva plodna tla, dobre strukture i visoke vododržnosti. Najbolja su duboka, dobro drenirana tla visokog sadržaja organske tvari. Grah je kultura koja relativno dobro podnosi blaže kisela tla. Tako se može uzgajati na tlima pH vrijednosti 5.5 – 6.5. Teška, zbijena i kisela tla nepovoljna su iz razloga što ne omogućuju razvoj kvržičnih bakterija na korijenu, a time i korištenje dušika iz zraka.

Grah ima sposobnost usvajanja atmosferskog dušika putem kvržičnih bakterija koje se formiraju na korijenu. One ga vežu u oblik pristupačan biljci, a određene dosta značajne količine ostaju u tlu za naredni usjev. Dobar usjev graha na kojem se razviju kvržične bakterije može nakon berbe u tlu ostaviti i do 150 kg dušika. To je adekvatno gnojidbi s više od 500 kg KAN-a. Naravno sav dušik iz kvržičnih bakterija nije odmah pristupačan kulturama koje se uzgajaju nakon graha, već se oslobađa postupno. Tako ne može ostaviti ekološki nepoželjne posljedice kao kad bi se primijenila ista količina mineralnih dušičnih gnojiva. Stoga je i iz razloga što rano napušta tlo izuzetno je vrijedan predusjevi za većinu drugih povrtnih kultura.

proizvodnja graha
Grah se sije na dubini od 8 do 10 cm

Dobra pretkultura je krumpir

Grah se obvezno uzgaja u plodoredu. Zbog bolesti koje se prenose zaraženim dijelovima biljaka u tlu nije preporučljivo uzgajati ga na istoj površini barem 4 – 5 godina. Može se uzgajati gotovo iza svih kultura osim mahunarki. Najčešće pretkulture su strne žitarice, a mogu biti i raniji hibridi kukuruza u čijoj proizvodnji nisu korišteni u visokim dozama perzistentni herbicidi. Vrlo dobra pretkultura je i krumpir.

Nakon strnih žitarica kao pretkultura tlo se plitko poore ili samo površinski prorahli. U jesen se oranje obavi na dubinu 25 – 30 cm. Ako pretkulture napuštaju tlo tijekom jeseni dovoljno je obaviti jedno oranje na punu dubinu. Proizvodnja graha ne zahtijeva gnojenje stajskim gnojem, već ga je uputnije primijeniti u uzgoju pretkultura. U proljeće kada se brazda prosuši obavlja se njeno zatvaranje. Predsjetvenom pripremom tla uglavnom sjetvospremačem u tlo se unosi osnovna količina mineralnih gnojiva. Na srednje plodnom tlu gnoji se s oko 600 kg/ha kompleksnog NPK gnojiva odnosa 7:20:30. Prihrana dušičnim gnojivima obavlja se tijekom međuredne kultivacije samo u slučaju nerazvijanja kvržičnih bakterija na korijenu.

Zbog osjetljivosti na niske temperature, grah se sije kada se tlo na dubini 8 – 10 cm zagrije na 10 – 12 oC. U kontinentalnim je područjima to najčešće krajem travnja, odnosno početkom svibnja, a u toplijim krajevima i do dva tjedna ranije. Budući da mu je vegetacija relativno kratka, može se uzgajati i kao naknadni ili postrni usjev sjetvom krajem lipnja, odnosno početkom srpnja. Takav je uzgoj najčešće moguć samo uz natapanje.

Primjena desikatora u Hrvatskoj nije dozvoljena

Sjetva niskih sorti graha obavlja se pneumatskim sijaćicama međurednog razmaka 50 cm, a sijaćica se prilagodi tako da razmak posijanih zrna u redu bude oko 5 cm. Sije se na dubinu 4 – 5 cm. Takovim načinom sjetve ostvaruje se sklop od oko 30 – 35 biljaka po četvornom metru. Potrošnja sjemena ovisi o krupnoći sjemenki koja dosta varira ovisno o sorti, a najčešće se kreće od 120 – 200 kg/ha.

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje