Sugerirali su mi da za suzbijanje krumpirovih zlatica, ali i lisnih uši koristim pripravak NeemAzal. Koliko je to sredstvo učinkovito i je li jako otrovno, tj. kako se dobiva?

ODGOVOR

Drvo neem (Azadirachta indica) je stoljećima bilo poznato kao čudotvorno drvo Indije, a koristi se više od 2000 godina kao ljekovita biljka. Tradicionalno se koristi u ajurvedskim lijekovima kao antiseptik, u borbi protiv virusa i bakterija, urinarnih tegoba, proljeva, vrućice, kožnih bolesti, opeklina i upalnih oboljenja. Suvremena istraživanja potvrdila su izuzetna svojstva ovog drveta pa je tako Neem sve češće ključni sastojak u kozmetičkim preparatima i lijekovima. Neem sadrži alkaloide i liminoide s mnoštvom medicinskih svojstava. Primjerice, jedan od liminoida, azadiraktin, pokazao se uspješnim kad se koristi kao pesticid ili insekticid.

Upravo je azadiraktin djelatna tvar biološkog insekticida NeemAzal TS koji djeluje kao regulator rasta i smanjuje plodnost ženki štetnih insekata. Ulazeći u tijelo insekata, azadiraktin blokira pravilan rad hormona, što rezultira time da insekti više ne žele jesti, letjeti, pariti se niti polagati jaja. Populacija nametnika polako nestaje, a njihov životni ciklus je prekinut. Nakon tretiranja NeemAzal TS prodire u list te se unutar lista djelomično sistematski transportira. Sisajući i grizući insekti iz lista uzimaju djelatnu tvar, što momentalno dovodi do prestanka hranidbe. Insekti ne uzrokuju dodatna oštećenja. Zbog posebnog načina djelovanja, uspjeh tretiranja NeemAzalom ne ocjenjuje se brojem uginulih insekata već se kontrolira smanjenjem oštećenja lista.

Populacije insekata još su određeno vrijeme vidljive, nove populacije se više ne stvaraju. NeemAzal TS je potrebno primjenjivati u propisanim dozama i količinama otopine koja osigurava kompletno i jednoliko pokrivanje tretirane biljke. Tretiranje je potrebno obaviti po mogućnosti u jutarnjim ili večernjim satima. Najbolje djelovanje ima kad se koristi kod prve pojave štetnika u prvim razvojnim stadijima, eventualno ponavljajući postupak nakon 7-10 dana.

U slučaju kiše unutar 8 sati od tretiranja, preporučuje se ponoviti postupak. Koristi se za lisne uši , tripse, štitaste moljce, sovice, muhe, lisne minere, krumpirovu zlaticu, moljci, cikade, tripse, maslinovog i grožđanog moljca itd. Ako se primjenjuje po preporučenim uvjetima nije opasan za pčele, a osim toga ne izaziva pojavu rezistentnosti. Stoga se njegovom primjenom polako vraća biološka ravnoteža i čuva se ekosustav u nasadu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBerba i prerada aronije
Sljedeći članakKoji su orači iz Varaždinske županije najbolji?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.