Kako da se riješim zlatnih mara koje mi napadaju voće svake godine?

ODGOVOR

Zlatnih mara se možete pokušati riješiti modificiranom lijevak lovkom. Insekti upadaju kroz lijevak u spremnik lovke. Lovka se može primjenjivati tijekom čitave sezone s redovitom izmjenom feromona. Suzbijanje zlatnih mara feromonima često se svrtsava u biotehničke metode suzbijanja zajedno s primjenom biotehničkih insekticida i nekim drugim metodama. Ono se provodi na dva osnovna načina: konfuzijom i masovnim ulovom. Lovka se može koristiti isključivo za one vrste za koje se koristila i prije. Ovaj se dizajn preporučuje za hvatanje velikih količina kukaca. Posebno su prikladne za kukce koji nisu dobri letači npr. (kornjaši, lozin zlatar, vrbotoč, Agriotes spp. itd).

Za razliku od ljepljivih lovki, ove lovke ne gube učinkovitost niti kad se ulovi veliki broj kukaca. Zamjena feromona je svakih 4-6 tjedana. Lovka ima visoku sposobnost hvatanja. Njena učinkovitost se održava čak i kad privlači vrlo veliki broj insekata. Može se koristiti i kao mjera masovnog ulova u kontroli populacije štetnika. Po jedinici površine postavlja se veći broj lovki, 12 – 20 lovki/ha. Mnogi se štetnici na taj način mogu suzbijati ili se njihova brojnost može držati pod kontrolom tako da primjena sredstava za zaštitu bilja nije niti potrebna. VARb3 – varijacije s različitim bojama mogu se koristiti za štetnike koje preferiraju određene boje. Zlatne mare preferiraju plavu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUpoznavanje koka u kokošinjcu
Sljedeći članakŠto je fitoremedijacija?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.