Koja je bolja, odnosno koja je razlika između bordoške juhe kupljene kao prašivo (npr. Cuprablau) i one pripremljene kod kuće od modre galice, vapna i vode?


Bordoška juha domaće izrade ili kupljena kao prašivo u poljoprivrednim ljekarnama, jedno je od najstarijih sredstava za zaštitu bilja. Ovaj fungicid služi praktički samo za suzbijanje biljnih bolesti, a samo usputno djeluje na štetnike, i to najčešće tako što im bakar iz »bordoške juhe zagorčava hranu (lišće, plodove) tako da štetnici izbjegavaju biljke poprskane ovim sredstvom. Bordoška juha se koristi uglavnom u koncentracijama od 0,5% do 3%, s time da su manje koncentracije primjerene mladom lišću, a veće koncentracije prskanju voćaka u doba mirovanja. Tako u doba mirovanja breskve se prskaju dva puta, prvi put u studenom, a drugi u veljači, bordoškom juhom koncentracije od 3 ili 4% (3-4 dekagrama na 1 litru vode), ali naglašavamo da oba prskanja treba izvesti tako kvalitetno da nakon prskanja voćka dobije jasnu plavu boju. Upravo zbog ove boje ovo zimsko tretiranje se naziva plavo prskanje.

Preporučujemo da u voćnjaku koristite tvornički napravljenu bordošku juhu jer s ovim fungicidom možete miješati tekući sumpor ili druge močive sumpore (na 10 litara – 5 dekagrama sumpornog preparata), a to ne možete s bordoškom juhom domaće izrade. Bordoška juha, dakle, koristi se za suzbijanje biljnih bolesti, na breskvama i drugom koštičavom voću u doba mirovanja, a nikako u doba vegetacije jer ove voćke ne podnose ili slabo podnose bakar (lišće se može spržiti). Bordoška juha se može koristiti za suzbijanje bolesti na lišću ili plodu nespole samo se tretiranjima mora početi već u jesen. Također se može koristiti protiv bolesti agruma (mandarine, naranče, limuni i si.), maslina i drugih zimzelenih voćnih ili ukrasnih kultura (biljaka). Razumljivo je da za zaštitu ovih biljaka treba koristiti niže koncentracije bordoške juhe (1%–1,5%). Bordoška juha se može koristiti i za čuvanje od bolesti mnogih povrtlarskih kultura (krumpir, rajčica, tikvice i dr.), ali u nižim koncentracijama (0,5%–1%).

Prethodni članak653 tisuće kuna iz IPARD-a za nove nasade šjiva i oraha u Karlovačkoj županiji
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.