Zanima me prednost insekticidnog sjemena povrća u odnosu na obično sjeme. Je li mi kupnja tretiranog sjemena insekticidom isplativa u odnosu na obično, u odnosu na trošak zaštite koju moram obavljati na netretiranom sjemenu.
Certificirano sjeme povrća je najčešće tretirano fungicidima, a samo u pojedinim slučajevima i insekticidima. Svrha tih tretiranja je zaštita sjemena od bolesti i štetnika u tlu tijekom klijanja i nicanja. Prednost je takvog sjemena u boljem ostvarenju željenog sklopa biljaka, što ima za rezultat viši prinos. Isto tako biljke su ujednačenije i združeno dospijevaju za berbu. Sjetvom vlastitog ili netretiranog sjemena proizvođač se izlaže riziku gubitka dijela biljaka i smanjenja prinosa. Uz to povećani su troškovi zaštite od bolesti i štetnika. Često je potrebno biljčice u fazi kotiledona i prvih pravih listova tretirati fungicidima protiv polijeganja i venuća, odnosno, odmah nakon sjetve primijeniti zemljišni insekticid. Nepovoljno je što većina zemljišnih insekticida ima dugu karencu, što ograničava primjenu za pojedine kulture. Iz navedenog je vidljiva prednost korištenja certificiranog i dorađenog sjemena.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članakZamjenik ministra poljoprivrede Narodne Republike Kine u posjetu Hrvatskoj
Sljedeći članakTko će naslijediti darovanu imovinu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.