U vrtu je herbicidom uništen agresivan korov i zanima me kad na istoj površini mogu ponovno uzgajati povrće? Također, leteći insekti napadaju vrhove mladica marelica i ne znam kako suzbiti imelu na jabukama? Pomaže li u suzbijanju voluharica kod sadnje voćaka stavljati blizu korijena sitne čavliće ili komade stakla ?
Što se voluharica tiče, primjerenije bi bilo nabaviti žičane košare za mehaničku zaštitu korijenja voćaka prilikom sadnje. Nije naveden koji je herbicid korišten u povrtnjaku što je jako važno. Na etiketi uz herbicid navedena su ograničenja nakon primjene (ograničenja u plodoredu: u danima prema vrstama usjeva koji se naknadno nakon nekog vremena od primjene mogu uzgajati bez štetnih posljedica). Pitanje o letećim insektima je propćenito; treba uhvatiti leteće insekte, slikati ih ili poslati da se utvrdi njihova vrsta. Tek tada je moguće odrediti odgovarajući insekticid (vrlo teško je braniti vršne dijelove mladica – mala ciljana površina protiv štetnika koji grizu jer je većina kontaktno-želučanih insekticida iz skupine organo-fosfata i karbamata povučena s europskog tržišta. Ako su primjerice kukci iz skupine (porodice) pipa (Cucurlionidae) tada je djelotvoran pripravak Calypso SC. Imela na jabuci možete se riješiti jedino rezidbom i spaljivanjem.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakKako proizvesti humus od komine i gnoja?
Sljedeći članakPredstavljena nova mobilna aplikacija Bc Agronaut
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.