Zaštita bilja pitanje br. 46

22

Kako napraviti sredstvo na bazi sumpora i živog vapna i u kojem omjeru za 10 litara pri tretiranju rajčice?
Za tretiranje rajčice koristi se obično kravlje ili kozje mlijeko u omjeru 1:10 (na 1 dl mlijeka ide 1 l vode). Tretiranje se provodi kroz dulje razdoblje jednom na tjedan, a tretiraju se listovi sa svih strana. Treba izbjegavati mlijeko iz tetrapaka i mlijeko u prahu. Soda bikarbona koristi se kao preventivno sredstvo protiv plamenjače pri čemu stvara alkalnu reakciju nakon tretiranja po biljci. Pripravak se dobiva dodavanjem dvije žlice sode bikarbone u 2 l vode, te nekoliko kapi biljnog ulja koje pomaže da se pripravak bolje raspršuje. U slučaju pojave plamenjače biljke se tretiraju svakog tjedna jedanput sa svih strana. Sredstvo na bazi sumpora i živog vapna poznato pod nazivom „kalifornijska juha“ dobiva se kuhanjem sumpora s vapnom. Sumporna-vapnena juha djeluje fungicidno, insekticidno i akaricidno, a koristi se tijekom razdoblja mirovanja i vegetacije. Recept: 2,7 kg gašenog vapna ili 0,9 kg živog s 2 kg sumpora u prahu na 10 l vode. U 2 l vode razmutiti vapno i stalno miješajući dodaje se sumpor u prahu. Smjesi dodati 8 l vode i neprekidno miješajući kuhati na laganoj vatri, a kad smjesa zavrije nastavi se kuhati 45-60 minuta uz miješanje i dodavanje vode, kako bi se na kraju dobila smjesa od 10 l. Pripravak mora biti karamelsmeđe boje s intenzivnim mirisom na pokvarena jaja. Pripravak se ohladi, procijedi i istoči u boce, a na površini nalije jestivog ulja da se spriječi utjecaj zraka na pripravak. Tijekom mirovanja vegetacije provesti zimsko prskanje u koncentraciji 20 %, a tijekom vegetacije 1- 1,5 %.

Danijel TOMIĆ, dipl. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 45
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 47
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.