Kod povrća postoje dva stadija zrelosti: tehnološka i fiziološka. Kod lubenice se ova dva stadija podudaraju tako da se lubenica bere u punoj fiziološkoj zrelosti. Okus se tijekom čuvanja ne poboljšava. Za razliku od lubenice, dozrijevanje dinje se nastavlja i poslije berbe. Poboljšava se aroma i miris, ali se ne povećava sadržaj šećera.

Optimalna zrelost za većinu kultivara lubenice nastupa 45 do 50 dana nakon cvatnje, a kod dinja za 30 do 40 dana. Kod obje vrste je važno što duže održati zdravu lisnu masu. Također, oko dva tjedna prije planiranog početka berbe treba prestati s navodnjavanjem, kako bi se povećao sadržaj šećera u plodu.

Utvrđivanje zrelosti

Dinja nakuplja šećer u plodu samo dok je na vriježi sa zdravim lišćem. Najkvalitetniji su plodovi koji potpuno dozriju na vriježi. Stoga se berba obavlja najčešće dva puta tjedno, kad plodovi dobiju karakterističnu boju i aromu za određenu sortu i tip dinje. U slučaju dužeg transporta, berba se obavlja nešto prije jer dinja slabo podnosi transport i može se dogoditi da u prijevozu plod pukne. Optimalan trenutak berbe je kad su plodovi čvrsti ili kad postignu 3/4 pune zrelosti, s formiranom abscisijskom zonom tj. kada se plodovi uz blagi pritisak lako odvajaju od stapke. Potpuno zrele, mrežaste i rebraste dinje odvajaju se od stapke ostavljajući na plodu malen, udubljen ožiljak. Zimske se dinje ne odvajaju od stapke.

Za ocjenu zrelosti ploda mogu poslužiti ovi znakovi:
– listovi na vriježi koja nosi plod su poluzatvoreni,
– plod ima karakterističnu boju i osjeti se miris,
– stapka ploda je malo uvenuta, a plod naginje odvajanju,
– vrh ploda na mjestu gdje je bio cvijet malo je mekši od ostatka ploda.

Najbolji je znak kad se oko stapke ploda zamjećuje prsten od tkiva sličnog plutu.

Znakovi koji pokazuju zrelost zimskih dinja su sljedeći:
– svijetlija boja, naročito na dijelu koji dotiče tlo,
– nešto mekša kora vrha ploda na pritisak prstom.

""
Utvrđivanje zrelosti plodova lubenice je dosta teško jer nema tako pouzdanih znakova kao kod dinje. Lubenica je zrela kada vitica najbliža plodu uvene, a dio ploda koji dotiče tlo požuti. Ako je vitica suha, plod je prezreo. Iskusni proizvođači zrelost lubenice utvrđuju na osnovu zvuka kuckajući ih prstima. Kod zrelih plodova zvuk treba biti tup, ali ne previše dubok. Dubok zvuk je znak da je plod prezreo, šupalj, lako sklon kvarenju i praktično neupotrebljiv.

Berba je višekratna, a učestalost ovisi o temperaturama. Plodovi se beru sa stapkama dužine do 3 cm. Tehnološka zrelost plodova može se provjeriti na prosječnom uzorku mjerenjem suhe tvari refraktometrom. Placenta (meso ploda) za mjerenje uzima se iz sredine ploda. Plod lubenice je tehnološki zreo ako je refraktometrijska vrijednost 12 do 13 %. U pojedinim slučajevima može iznositi i do 17 %. Zrela dinja ima refratometrijsku vrijednost 8 do 10 %

Prethodni članakSredstvo na bazi sumpora i živog vapna za rajčice
Sljedeći članakVeća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.