Zaštita bilja pitanje br. 55

24

Prinos trešanja mi je 80 % manji nego prošle godine, a pojavio se štetnik čiju vam fotografiju proslijeđujem, te me zanima kojim ga se sredstvom i kad može suzbiti? Trešnja inače raste među orasima i lješnjacima, stara je oko 10 godina i nikad nije bilo nikakvih problema s njom
Štetnik na zaprimljenoj slici napadnute trešnje je dudovac (Hyphantria cunea). Američkog je podrijetla koji je u Hrvatskoj prvi puta pronađen na lokalitetima uz Mađarsku granicu još 1950-ih godina. Od tada se proširio na cijelo kontinentalno područje između rijeka Drave i Save. Dudovcu pogoduje vrlo visoka vlažnost zraka. Štetnik se hrani lišćem duda (po čemu je dobio ime), ali napada i brojne druge vrste voćaka (uključivo orah), šumsko i ukrasno drveće, vinovu lozu. Ponekad napada plodove voća, praveći plitke površinske grizotine. Leptir dudovca je bijele boje, raspona krila 25-30 mm, a pojedini primjerci mogu na krilima imati crne točkice. Gusjenice su isprva žućkasto-zelenkaste boje i tijela pokrivena dlačicama. Ubrzo se na leđnoj strani formira 12 bradavica s obje strane iz kojih rastu duge bijele dlake. Gusjenice su vrlo živahne i narastu do 35 mm. Gusjenice žive zajednički, mogu požderati čitavu plojku lista, pa ostaju samo najdeblje žile. Lišće kojim se hrane zapredaju gustom pređom u zapredak unutar kojeg se nalaze. Takav zapredak prvo zahvaća samo pojedino lišće, zatim pojedine grančice, a kasnije i čitave grane. Kad skupina gusjenica poždere lišće na jednoj grani prelazi na drugu. Štete od gusjenica naglo rastu, pa su krajem svibnja ili početkom lipnja jasno uočljive. Dudovac ima dvije generacije: proljetnu (kraj travnja, svibanj) i ljetnu (kolovoz i/ili početak rujna). U iznimno toplim godinama dudovac može razviti i treću generaciju. Vrlo je učinkovito mehaničko suzbijanje dudovca skidanjem i uništavanjem malih zapredaka punih gusjenica. No, ako se na stablu nalazi više zapredaka može se poduzeti usmjereno suzbijanje: tada je važno opaziti početni napad jer su male, tek izlegle, gusjenice vrlo osjetljive na insekticide (npr. prema iskustvu autora i manja doza insekticida Calypso SC 0,2 lit./ ha bila je vrlo djelotvorna nakon cvatnje u nasadima jabuka). Pretplatnik je gusjenice dudovca primijetio na trešnjama, a osim insekticida Calypso SC (karenca za trešnju 14 dana) moguće bi na male gusjenice bio djelotvoran Mospilan SP (registriran protiv trešnjine muhe i nekih svrdlaša)(karenca za trešnju 14 dana) i/ili biljni insekticid NeemAzal TS (0,2-0,3 %) (biljni insekticid je prikladan za ekološku proizvodnju, u koštičavom voću registriran za suzbijanje nekih gusjenica i drugih nametnika).

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 603
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 147
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.