Zaštita bilja pitanje br. 58

26

Na području Kaštelira posadili smo goji. Prošle godine lišće je postalo bijelo s nekom lužnatom presvlakom. Goji dobro cvate u 5. mjesecu i cvjetovi postupno počnu opadati pa ne dođe do zamatenja te nemamo urod. Što bi mogao biti uzrok?

Na lišću voćne vrste goji prema opisanim simptomima možemo posumnjati na pojavu i razvoj pepelnice (Leveilula taurica). Budući se goji uzgaja na području Kaštelira (Istarska županija) vjerujemo da povišene temperature (28-31°C) s povišenom vlagom zraka (>85 %) pogoduju razvoju pepelnice, ne samo na voćnoj vrsti goji, već i na drugim osjetljivim biljkama. U našoj zemlji na voćnoj vrsti goji nema registriranih kemijskih sredstva za zaštitu bilja. Stoga za preventivnu zaštitu možemo preporučiti neka sredstva dopuštena za primjenu u ekološkom uzgoju: npr. kalij-bikarbonat (u pripravku „Armicarb“ ili „Vitisan“)(0,3 %) + sumporni pripravak (npr. za amatersku primjenu dopuštenja u našoj zemlji imaju „Chromosul“ ili „Cosavet“ ili „Kalinosul“ 80 WG)(0,2 %). Moguće je protiv pepelnice na stablima goji koristiti i biljne ekstrakte, npr. pripravak na osnovi preslice (Equisetum arvense): „EquiBasic“ (0,2 %) ili „Equisetum Plus“ (0,4 %). Također, na našem su tržištu dostupni i mikrobiološki pripravci (Glomus sp., Bacillus subtilis, Bacillus pumillus i dr.) u pripravcima: npr. „Frutifolia“ (0,5 %) ili „Mikroorganizmi“ (0,4 %) ili „FitoBacillus“ (0,3 %) i slično. Navedene pripravke možete nabaviti u boljim biljnim ljekarnama specijaliziranim za ekološku poljoprivrednu proizvodnju ili primjerice kod zastupnika ekoloških preparata za biljnu proizvodnju u našoj zemlji, kao što su „Pro-eco“ d.o.o. (Novi Marof), „Bioinput“ d.o.o (Varaždin), „Fitopromet“ d.o.o. (Zagreb) ili drugi.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 57
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 59
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.