Dobra suradnja uvijek urodi plodom! Krilatica je to s kojom bismo se svi mogli složiti, a ponosno je kao svoj moto ističu u tvrtki ENNA Fruit. Riječ je o najvećem otkupljivaču i dobavljaču svježeg voća i povrća u Hrvatskoj. ENNA Fruit surađuje s više od tisuću domaćih kooperanata, malih i velikih proizvođača koje povezuje s tržištem i plasira njihovu robu trgovačkim lancima čime se povezuje primarna poljoprivredna proizvodnja i tržište.

Tvrtka od kooperanata otkupljuje svježe voće i povrće, nakon čega u svojim otkupnim centrima „odrađuje“ ostatak posla: kalibriranje i sortiranje proizvoda, hlađenje, odnosno čuvanje robe pod određenim temperaturnim režimom, pakiranje i na kraju organizira dostavu trgovačkim lancima.

Trendovi samodostatnosti

– Partnerski odnos s našim kooperantima je na vrhu naših prioriteta i tome pristupamo s posebnom pažnjom. Trudimo se s našim kooperantima promijeniti trendove u samodostatnosti i produljiti sezonu određenih kultura koje možemo uzgajati i koje ne bismo trebali uvoziti. Tako smo, između ostalog, s kooperantima na području sjevera Hrvatske dogovorili koje sorte mrkve će proizvoditi kako bismo domaću mrkvu, umjesto uvozne, mogli plasirati na naše tržište i u prvom kvartalu godine – kaže Goran Punda, izvršni direktor kooperacije u Enni Fruit.

ENNA Fruit u Hrvatskoj ima pet otkupnih centara ukupnog kapaciteta većeg od 40.000 tona. Od pet centara, četiri su primarno namijenjena otkupu domaće robe, a to su Lozan, Donji Miholjac, Varaždin i Opuzen. Strateški su raspoređeni u područjima s izraženom poljoprivrednom proizvodnjom, pri čemu u svakom od centara djeluje i tim kooperacije koji je dostupan proizvođačima i pruža im podršku na terenu kroz savjetovanje i usmjeravanje u samoj proizvodnji.

Otkupni centar Donji Miholjac

Otkupni centar u Donjem Miholjcu ima kapacitet od 1200 četvornih metara rashladnog prostora i 800 m² prostora za pakiranje. Jedanaest od ukupno sedamnaest rashladnih komora imaju kapacitet za prilagodbu ULO režimu (ultra nizak sadržaj kisika) za dugotrajnu pohranu i bolje očuvanje kvaliteta jabuka i krušaka. Centar je specijaliziran za pakiranje mrkve, breskve, nektarine, šljive, kruške i kupusa (svježe ubrani kupus izravno s polja transportira se u centar na čišćenje i pakiranje). Iz mreže zadruga u centar dolaze u većim količinama paprika, rajčica (grapollo, beef tomato) i poriluk.

Otkupni centar Lozan

Nedaleko Virovitice, u općini Lozan nalazi se još jedan otkupni centar Enne Fruit. Samo u Lozanu tvrtka surađuje s više od 200 kooperanta od kojih godišnje otkupi više od pet tisuća tona lokalno uzgojenog povrća i voća, pri čemu su najzastupljenije kupusnjače, paprika babura, paprika ajvar, tikvica, krastavci te lubenica. Centar u Lozanu prostire se na 2200 metara kvadratnih i ima tri komore s 1000 metara kubnih skladišnog prostora. Centru gravitiraju kooperanti s područja od Suhopolja do Đurđevca, a najviše ih je iz okolnih sela Sedlarice, Vukosavljevice, Turnašice i Rogovca.

Otkupni centar u Lozanu surađuje s više od 200 kooperanata

Ivan Suhanek, direktor otkupnog centra Lozan napominje kako kooperanti, osim zbog otkupa, dolaze u centar i po ambalažu, repromaterijal i savjete o zaštiti.

Bitna nam je suradnja s proizvođačima i zato ih naši voditelji odnosa s kooperantima redovito obilaze i prate usjeve u svim fazama kako bi, kada dođe vrijeme berbe, bili sigurni da će roba biti u količini i kvaliteti koja se očekuje – naglašava Suhanek. 

Otkupni centar Varaždin

Krenemo li Podravskom magistralom prema zapadu put će nas odvesti do Varaždina, a tamo se nalazi treći otkupni centar Enne Fruit. Rasprostire se na više od 25 tisuća metara kvadratnih i okuplja stotinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Godišnji kapacitet otkupa povrća je 18.000 tona, od čega je: 13.000 tona krumpira, 2.000 tona luka, 2.000 tona mrkve, 1.000 tona ostalog povrća i voća (cikla, celer, kupus, bobičasto voće).

Otkupni centar Varaždin ima godišnji kapacitet otkupa 13.000 tona krumpira

Centar trenutno broji 70 zaposlenika, a u ovoj godini značajno su povećani skladišni kapaciteti i završena ulaganja u linije za pakiranje krumpira, luka i povrća za juhu.

Otkupni centar Opuzen

Smješten u dolini Neretve, usred nasada brojnih kultura voća i povrća, otkupni centar Opuzen surađuje s oko 300 proizvođača. Prostire se na 12.000 četvornih metara, a specifičan je jer je opremljen linijom za kalibraciju i sortiranje mandarina kapaciteta 35 tona na sat. U sezoni berbe mandarine (kraj rujna, listopad i studeni), ovaj centar otkupi oko 10.000 tona mandarina, od čega veliki dio završi na stranim tržištima.

Otkupni centar u Opuzenu u sezoni berbe otkupi 10.000 tona mandarina

Mandarine se u otkupni centar u Opuzenu dostavljaju i putem neretvanskih kanala

U listopadu počinju najintenzivnije berbe neretvanske mandarine i na vrhuncu berbe otkupni centar u Opuzenu otkupljuje više od 200 tona mandarina dnevno. Mandarine u centru idu na kalibriranje i pakiranje te hlađenje na temperaturu od 7 do 10 stupnjeva kako bi što duže ostale svježe. Mandarina nakon utovara prosječno za 2-3 dana dolazi do trgovina i polica, odnosno krajnjih kupaca – pojašnjava Alen Samardžić, izvršni direktor operacija u tvrtki ENNA Fruit.

Distributivno-logistički centar u Dugom Selu

Distributivno-logistički centar i sjedište tvrtke nalaze se u Dugom Selu. To je ujedno i najveći centar u kojem se, između ostalog, nalaze zrionice banana kao i komore za čuvanje jabuka te ostalog voća i povrća. Ovaj centar opremljen je kalibratorom za jabuku kapaciteta 6 tona na sat koji razvrstava jabuku u cca 20 različitih kategorija (klasa) i opremljen je vrhunskim suvremenim kamerama koje svaku jabuku snime u 36 infra red fotografija 36 fotografija u coloru što predstavlja suvremen način usklade sa zahtjevnim tržišnim standardima kontrole kvalitete. Jabuka se u Dugom Selu skladišti u ULO komorama (ENNA Fruit ih u Dugom Selu ima 33) sa sniženim udjelom kisika što omogućava skladištenje od 6 do 12 mjeseci, ovisno o sorti.

Sjedište i logističko-distributivni centar Enne Fruit u Dugom Selu
U centru u Dugom Selu nalazi se skladište i zrionica banana

Ovaj centar je specifičan jer se u njemu nalazi i skladište i zrionica banana. Kapacitet skladištenja zelene banane u Dugom Selu je 15 000 kutija ili 300 000 kg, dok je kapacitet zrionice 9.200 kutija, odnosno 170.000 kg.

Sve veći fokus stavljati na ulaganja u proizvodnju u staklenicima i plastenicima

U protekloj godini ENNA Fruit je investirala u postavljanje solarnih elektrana na svim svojim otkupnim centrima, kao i na središnjem centru i sjedištu u Dugom Selu. U tvrtki su svjesni važnosti energetske učinkovitosti, kao i izazova koje nose klimatske promjene. U skladu s tim, najavljuju da će u sljedećim godinama sve veći fokus stavljati na ulaganja u proizvodnju u staklenicima i plastenicima jer je takva proizvodnja otpornija na ekstremne vremenske uvjete, kao i u pametne sustave navodnjavanja te istraživanje i razvoj novih rezistentnijih sorti.

Prethodni članakGastronomsko blago koje se skriva nadomak metropole
Sljedeći članakKada tehnolozi postanu psiholozi za jabuke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.