Kao tehnolog pratim put jabuke od polja do stola i mi tehnolozi ovdje doslovno godinu dana živimo s jabukom i promatramo kako diše i kako se ponaša u samoj komori, priča nam Iva Pocrnić dok opisuje svoj posao tehnologinje. Zaposlena je u tvrtki ENNA Fruit koja je najveći otkupljivač i dobavljač svježeg voća i povrća u Hrvatskoj. Ivino radno mjesto je u Dugom Selu, gdje se nalazi sjedište i logističko-distributivni centar Enne Fruit.

U istom pogonu nalaze se i 33 ULO komore u kojima se skladišti jabuka. ULO je oznaka za ultra low oxygen, odnosno komore sa sniženim udjelom kisika u kojima se jabuka može skladištiti od 6 do 12 mjeseci, ovisno o zdravstvenom stanju jabuke.

Jabuka mora biti u dobroj kondiciji

Kada jabuka stigne iz voćnjaka, najvažnije je ustanoviti njezino zdravstveno stanje. Ono se utvrđuje još  na voćnjaku i tome se podređuje sve, od početka berbe, skladištenja i same potrošnje robe, tj. izlaska robe van iz skladišta – pojašnjava tehnologinja Pocrnić. Objašnjava da se uzorci plodova šalju na utvrđivanje mineralnog sastava jabuke u Laboratorijski institut Laimburg. Mineralni sastav jabuke najbolji je pokazatelj u kakvoj je jabuka kondiciji, tj. ima li dovoljno energije da izdrži dovoljno dugo u skladištu.

Sjedište i logističko-distributivni centar Enne Fruit u Dugom Selu

Također, vrlo je važan i tzv. rok berbe. Jabuka se bere kada dostigne vegetacijsku zrelost. Optimalni rok berbe ovisno o sorti i razdoblju kada nastupa zrelost je unutar dva tjedna. Nakon dva tjedna nastupa konzumna zrelost gdje je jabuka za uvjete skladištenja prezrela i kao takvoj smanjen je rok skladištenja u hladnjači. Kod utvrđivanja roka berbe prati se škrob, a ostali pokazatelji zrelosti su još šećer i tvrdoća.

Jabuke moraju biti u dobroj kondiciji

Posao tehnologa uključuje i analizu jabuke na ulazu. Analiziraju se kemijska i organoleptička svojstva. Učestali štetnici na koje se obraća pozornost tijekom analize su jabučni savijač i u zadnje vrijeme smrdljivi martin. Od bolesti, obraća se pažnja na: pepelnicu, krastavost plodova (fuzikladij) i moniliju. Također, tijekom analize prati se postotak obojenosti ploda, kao i veličina samog ploda te mehanička oštećenja.

Analiziraju se kemijska i organoleptička svojstva jabuke

Isto tako, tijekom analize obraća se pozornost i na prisutnost gorkih pjega; fiziološki poremećaj koji uslijed nedostatak kalicija rezultira gorkim pjegama po plodu. Gorke pjege su veliki problem u skladištima jer se vrlo brzo i nepredvidivo šire. Zanimljiva je i staklavost. Staklavost je genetski poremećaj.

– Kada presječete plod izgleda kao staklo, a to je zapravo prozirno tkivo u čijem je sastavu povećana koncentracija alkohola sorbitola i šećera saharoze. Staklavost mi ovdje ‘’liječimo’’, odnosno temperaturama potičemo razgradnju prozirnog tkiva i dovodimo meso ploda u normalnu konzistenciju.  U protivnom, plodovi kod kojih je prisutna staklavost počinju trunuti – pojašnjava tehnologinja Pocrnić.

Sukladno potrebama, odnosno narudžbama kupaca jabuka se prije pakiranja kalibrira. Kalibrator u Dugom Selu snima svaku jabuku u 36 infrared fotografija i 36 fotografija u coloru. Na osnovu tih snimaka, stroj razvrstava jabuku u 20-ak različitih kategorija, pri čemu može u jednome satu obraditi prosječno šest tona jabuka. Uz kamere postoje i protočne vage pa se tako svaki plod koji prođe kroz kalibrator izvaže pa se zna prosječna težina ploda, težina iskalibrirane robe po klasama, kalibru i ukupna količina jabuke.

Roba koja se kalibrira kreće odmah na tržište i ne može dugo stajati. Ona ne ide pod optimalne  uvjete čuvanja, a njena prodaja je hitnija, dodaje tehnologinja Pocrnić.

 ,,Smirivanje” jabuke

S druge strane, jabuka koja ide na dugotrajnije skladištenje, odnosno u već spomenute ULO komore se stavlja na određenu temperaturu i postotke kisika i ugljikovog dioksida, koji su specifični za svaku sortu. Naša sugovornica u šali kaže da u tom trenutku tehnolozi postaju psiholozi za jabuke.

Umirujemo njeno disanje do minimuma, jer ona dolazi u panici s voćnjaka, ona je ubrana i izašla je iz svojih idealnih uvjeta, mi je smirujemo i pokušavamo joj produžiti životni vijek. Zapravo, mi cijelo vrijeme vodimo borbu s etilenom. Također, tu je i Smart Fresh (aktivna tvar  1-metilciklopropen), kojim mi “smartiramo” robu, odnoso zatvaramo receptore etilena, kako bi jabuka što duže  izdržala  – pojašnjava naša sugovornica iz Enne Fruit.

Znanje i tehnologija koja se primjenjuje u centru u Dugom Selu omogućuju da u okusu domaće, hrvatske jabuke možemo uživati i kada joj više nije sezona.

Hrvatske jabuke možemo uživati i kada joj više nije sezona zahvaljujući naprednim tehnologijama

Inače, jabuke koje dolaze u sjedište i distributivno-logistički centar Enne Fruit uzgajaju se u najvećem voćnjaku jabuka u Hrvatskoj Obreška, kod Kloštar Ivanića, o kojem se pisalo (link na članak https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/znate-li-gdje-se-nalazi-najveci-vocnjak-jabuka-u-hrvatskoj/ ). Osim iz voćnjaka Obreška, ENNA Fruit jabuke nabavlja i od široke mreže kooperanata od Međimurja, preko Zagorja, jaskanskog kraja, Moslavine, Podravine do Slavonije i Baranje.

Tvrtka ENNA Fruit surađuje s više od tisuću malih i velikih domaćih proizvođača voća i povrća. U svakom svom otkupnom centru ima tim kooperacije koji proizvođačima pruža podršku na terenu kroz savjetovanje i usmjeravanje u proizvodnji. Tvrtka svježim voćem i povrćem opskrbljuje najveće trgovačke lance u zemlji, čime povezuje primarnu poljoprivrednu proizvodnju s tržištem.

Prethodni članakTvrtka kojoj je suradnja s  poljoprivrednim proizvođačima na prvom mjestu
Sljedeći članakHrvatsko je sjemenarstvo u europskom vrhu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.