263 hektara ukupne površine, 160 hektara pod nasadima, više od 650 tisuća stabala jabuka. Impresivne su to brojke koje opisuju najveći voćnjak jabuka u Hrvatskoj, Obreška. Nalazi se u prekrasnom brežuljkastom kraju kod Kloštar Ivanića, gdje su nasadi prvi put podignuti 2004., a obnovljeni 2017. godine. Ukupno uzgajaju osam sorti jabuka: galu schniga, galu royal beaut, zlatni delišes, red cap, jonagold, fuji, braeburn i granny smith.

Proizvodnjom upravlja Moslavina voće, koja je u vlasništvu najvećeg hrvatskog otkupljivača i dobavljača svježeg voća i povrća, tvrtke ENNA Fruit. Direktorica proizvodnje u voćnjaku je 32-godišnja agronomkinja Ivona Tupek s kojom smo razgovarali o organizaciji rada, tehnologiji koju koriste, ovosezonskom urodu i najvećim izazovima u proizvodnji.

Agronomkinja Ivona Tupek

Prve berbe u Obreški ove su godine počele u drugoj polovici kolovoza. Tehnolozi prate stanje ploda te provjeravaju razinu škroba i šećera te tvrdoću ploda. Kad utvrde da su ovi indeksi na optimalnoj razini, berba može početi. Prva se bere gala, koje u Obreški ima i najviše i uzgaja se na ukupno 60 hektara – pojašnjava direktorica Tupek.

Rekordni prinos

Procjenjuju da će berba trajati do kraja listopada, a očekuju ukupno oko 10 tisuća tona jabuka. To je gotovo dvostruko više nego lani koja je bila jedna od najtežih godina za proizvođače jabuka. Naime, lani su proljetni mrazovi u periodu cvatnje i nepovoljni klimatološki uvjeti u najranijem razvoju ploda prouzročili lipanjsko opadanje plodova. Nakon toga je pak uslijedilo i jedno od najtoplijih i najsušnijih ljeta, što je dodatno utjecalo na smanjenje ukupno proizvedenih količina. Iako je i ovogodišnji srpanj bio izrazito kišovit, uz iznadprosječne temperature koje mogu dovesti do razvoja bolesti, ove godine očekuju rekordni prinos. Općenito, klimatološke promjene postaju sve bitniji faktor u proizvodnji na otvorenom. U voćnjaku Obreška stoga sve parcele imaju sustav navodnjavanja i protugradne mreže, a koriste i sustav zaštite od mraza orošavanjem.

Sustav orošavanja radi na prinicipu da se, kad temperatura krene prema minusu, ravnomjerno rasprskava velika količina vode po voćnjaku cijelu noć za vrijeme trajanja mraza. Stvara se led i kao posljedica toga se oslobađa velika količina toplinske energije koja zadržava temperaturu oko 0. Led koji se u tom trenutku stvara oblaže i zatvara pupove i cvjetove te zapravo služi kao svojevrsni fizički izolator od hladnoće unutar kojeg je temperatura uvijek oko 0 stupnjeva. Na ovaj način se od mraza očuvaju pupovi i cvjetovi, a posljedično se tako štiti i plod. Za funkcioniranje sustava potrebna je laguna u kojoj se skuplja velika količina vode, koja se cijevima razvodi po voćnjaku i tzv. sprinklerima raspršuje po stablima.

Berač ubere do 1200 kg dnevno

Osim klimatskih promjena, sve veći izazov u proizvodnji je i radna snaga, s čim se suočava i veliki broj poljoprivrednika u našoj zemlji. Zbog toga, i u Obreški je dio radnika stigao iz inozemstva, konkretnije Nepala.

Tijekom cijele godine imamo 30 stalno zaposlenih koji brinu o voćnjaku i to su naši domaći ljudi, dok se za potrebe berbe taj broj višestruko poveća, tako da u berbi sudjeluje ukupno 280 sezonskih radnika – govori direktorica Tupek i pojašnjava kako je sve manji interes domaćih radnika, koji su uglavnom starije životne dobi. Najviše ih stiže iz Čazme, Bjelovara, Siska i Petrinje.

Berba se obavlja na dva načina; u prvom, traktor prolazi između dva reda stabala i za sobom vuče platformu na kojoj osam ljudi bere plodove i odlaže ih u boks. Uz to, koristi se i tzv. sustav kengur, gdje radnici sami prolaze kroz voćnjak i skupljaju  jabuke u tobolce (odatkle naziv kengur/klokan) koje zatim prazne u fiksne boksove.  U prosjeku, jedan berač ubere od 600 do 1200 kilograma za osam sati dnevno.

Skladištenje i kalibriranje

Jabuke ubrane u voćnjaku Obreška otpremaju se u skladište Enne Fruit u Dugom Selu, gdje se nalazi veliki distributivno-logistički centar, kao i sjedište te tvrtke. Naime, ENNA Fruit vodeća je tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju i preradu voća i povrća na području Hrvatske i regije. Njezini kupci su veliki trgovački lanci kojima osigurava kontinuitet količina kao i definirani standard kvalitete u opskrbi voćem i povrćem.

Zbog toga je izuzetno bitno da se, kada je riječ o jabuci, plodovi poberu u optimalnoj tehnološkoj zrelosti, pri čemu svježe ubrana jabuka što prije treba na hlađenje u komore. Stoga je važna dobra suradnja tehnologa na voćnjaku i tehnologa u skladištu.

Distributivno logistički centar i sjedište ENNE fruit u Dugom Selu

Jabuka se skladišti u ULO komorama (ENNA Fruit ih u Dugom Selu ima 33) sa sniženim udjelom kisika (jabuka „diše“ pa ako joj se smanji kisik u komori, ona sporije „diše“ i duže ostaje svježa), te u ULO komorama može stajati od 6 do 12 mjeseci, ovisno o sorti.

Sukladno potrebama, odnosno narudžbama kupaca jabuka se prije pakiranja kalibrira. Kalibrator u Dugom Selu snima svaku jabuku u 36 infra red fotografija i 36 fotografija u coloru. Na osnovu tih snimaka, stroj razvrstava jabuku u 20-ak različitih kategorija (klasa), pri čemu može u jednome satu obraditi prosječno šest tona jabuka. Uz kamere postoje i protočne vage pa se tako svaki plod koji prođe kroz kalibrator izvaže pa se zna prosječna težina svake klase, kalibra i ukupna količina jabuke.

Nakon kalibriranja slijedi pakiranje koje se obavlja ručno i ujedno se još jednom svaka jabuka pregleda i zatim kamionima putuje prema trgovinama kako bi u najboljem stanju i kvaliteti došla do polica, tj. kupaca. 

Osim iz voćnjaka Obreška, ENNA Fruit jabuke nabavlja i od široke mreže kooperanata od Međimurja, preko Zagorja, jaskanskog kraja, Moslavine, Podravine do Slavonije i Baranje. Ukupno, ENNA Fruit surađuje s više od 1000 kooperanta od kojih nabavlja voće i povrće. Proizvođačima pritom nudi otkup kroz dugoročne ugovore i uredno plaćanje kao i savjete svog stručnog tima.

Prethodni članakKako uz manje pesticida do kvalitetnijih uroda gomolja?
Sljedeći članakZGrappa Festival – Otkrijte svijet vrhunskih rakija i likera!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.