Kako uz manje pesticida do kvalitetnijih uroda gomolja?

Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja i prve dekade kolovoza s dobavljačima sjemena i tržnim proizvođačima krumpira procjenjujemo prinose i zdravstveno stanje gomolja 40-ak “standardnih”, “novijih” i “premijerno” posađenih sorti.

Uoči povlačenja s tržišta djelatne tvari klorprofam (npr. u pripravcima “Tuberite P” i “Neo-Stop” P), radi sprječavanja klijanja gomolja tijekom skladištenja, u Međimurju je krumpir uzgajalo 1.169 proizvođača na površini 2.413,17 hektara (2019. godine). Zamjenska sredstva za klorprofam (npr. “1,4-Sight”, “Biox-M”) primjenjuju se samo u izoliranim skladištima s aktivnim prozračivanjem. Jedan od dodatnih kriterija na dominantne sorte krumpira koje proizvođači uzgajaju je dormantnost gomolja ili sposobnost skladištenja krumpira, stoga su u prvom poljskom makro-pokusu dominirale srednje kasne sorte krumpira.

Tablica 1. Neka važnija svojstva 15 različitih sorti krumpira na pokusnom polju u Belici na dan 19.7. 2023. godine (bez navodnjavanja)

Otežani uvjeti sadnje

Uvjeti sadnje krumpira u 2023. su diljem naše zemlje bili otežani: vrlo rano je krumpir moguće bilo posaditi već početkom zadnje dekade mjeseca ožujka (npr. u danima 20.3.-24.3. zbog stanja vlažnosti i temperature tla). Naknadno su na svim mjernim mjestima od 25.3.-27.3. padale značajne oborine (u količinama od 45,0 mm u istočnom do 62,8 mm u zapadnom dijelu Međimurja). Početak travnja su obilježili jaki sjeverni vjetar i hladnoće (u središnjem i istočnom dijelu županije u danima 5.4.-11.4. bilježili smo 4 jutarnja mraza).

Naknadno su ponovno u danima 13.4.-18.4. kiše padale gotovo svakodnevno (u ukupnim količinama 43,2 mm u istočnom do 94,6 mm u zapadnom dijelu Međimurja). Sadnja 15 različitih sorti krumpira (kategorija sjemena elita, krupnoća 35/50) na pokusnom polju je obavljena 11.4.2023. godine, na razmake sadnje 0,7 x 0,3 m. Nicanje je zabilježeno početkom svibnja (02.5.2023.), prethodno su korovi suzbijani primjenom zemljišnih herbicida (pendimetalin, metobromuron, klomazon) (21.4. 2023.).

Ranijih su sezona (u sušnim uvjetima, bez navodnjavanja) zabilježene na pojedinim parcelama i sortama značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinkama klisnjaka ili “žičnjacima” (Elateridae), pa prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje.

U službenom listu 142/12 objavljen je Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida koji u Članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju načela integrirane zaštite bilja i godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor (www.mps/poljoprivreda/integrirana). Dodatno je zbog zabrane većine insekticida (npr. karbofuran, foksim, imidakloprid, klorpirifos) suzbijanje zemljišnih štetnika zadnjih sezona u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira – deponator granuliranih insekticida.

U poljskom pokusu na dijelu površine primijenili smo prirodni organski pripravak (“Maska Kruta”) neposredno prije sadnje rasipanjem širom u količini 200 kg/ha (na 1000 m²). Od početka sadnje (12.4.) do procjene prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (19.7.) proteklo je 98 dana, te je na dijelu površine s primjenom navedenog pripravka prikladnog za ekološku proizvodnju dobiveno prosječno 900 kg više tržnih gomolja.

Tijekom 2023. sezone na netretiranom dijelu nije bilo značajnih šteta na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika. Razlog tome je vjerojatno iznadprosječno vlažna sezona: od početka travnja do kraja druge dekade mjeseca srpnja 2023. zabilježeno je ukupno 489,4 mm (u višegodišnjim prosjecima u tom razdoblju očekujemo 262,6 mm), a pritom je prosječna temperatura razdoblja iznosila 17,09°C ili 0,9°C iznad očekivanog prosjeka (16,20°C) (vidi Tablicu 2.). U takvim smo uvjetima bilježili vrlo ranu pojavu dvije dominantne (pseudo)gljivične bolesti cime krumpira: plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (prva pojava u Međimurju zabilježena 21.5.2023.) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (prva pojava u Međimurju zabilježena 26.5.2023.).

Mjere zaštite cime od uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) provedene su tijekom razdoblja od 22.5. do 7.7.2023. primjenom različitih fungicidnih djelatnih tvari (fluazinam & dimetomorf; difenkonazol; propamokarb & cimoksanil; fluazinam & azoksistrobin; cimoksanil; piraklostrobin & boskalid; mandipropamid te ciazofamid) i insekticida (klorantraniliprol & lambda-cihalotrin, metaflumizon). Ukupno je provedeno sedam aplikacija s prosječnim razmakom tretiranja 7.5 dana, tijekom kojih je prosječno zabilježeno 28.2 mm oborina.

Tablica 2. Prikaz *meteoroloških podataka za područje središnjeg dijela Međimurske županije bitnih za rast i razvoj pokusnih sorti krumpira tijekom 2023. sezone (od početka travnja do kraja mjeseca srpnja)

Korelacijom meteoroloških podataka u svibnju i lipnju o.g. (“DIV Pessl”) možemo zaključiti da je ovogodišnji svibanj u Međimurju bio nešto povoljniji za razvoj plamenjače (Phytophthora), a lipanj nešto više povoljan razvoju koncentrične pjegavosti (Alternaria) (vidi Tablice 2. i 3.). Ne čudi nas da zbog takvih uvjeta na istom polju i istoj sorti (ili čak i istoj biljci) istovremeno pronalazimo simptome obje bolesti cime (Phytophthora, Alternaria).

Tablica 3. Podaci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) od početka travnja do kraja mjeseca srpnja 2023. u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”)

Od biostimulatora ili “ojačivača” biljaka koristili smo različite pripravke koji sadrže aminokiseline, morske alge (Ascophyillum nodosum) i neke mikroorganizme (Trichoderma asperellum, Bacillus subtilis, Bacillus amiloliquefaciens). Tijekom 2023. sezone u poljskom je pokusu provjerene kompatibilnost biostimulatora s fungicidima, insekticidima i nekim mineralnim gnojivima (N:P:K 20-20-20+TE i N:P:K 13-5-40+TE) (tzv. “tank-mix”). Nisu zabilježene kemijske niti fizikalne nesnošljivosti, a pritom nije primijećena niti fitotoksičnost biljaka, niti gubitak djelotvornosti sredstva za zaštitu bilja.

Procjena prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (vidi Tablicu 1.) dokazuje da tržni proizvođači koji provode preporučene agrotehničke mjere (bez navodnjavanja) s pravom u 2023. sezoni mogu u Međimurju očekivati značajno bilje proizvodne rezultate nego protekle 2022. i 2021. godine. Biljno zdravstvo se zadnjih desetak godina u proizvodnji krumpira značajno mijenja, prvenstveno zbog povlačenja i zabrane većeg broja djelatnih tvari iz skupine fungicida (npr. klortalonil, propineb, mankozeb), herbicida (glufosinat-amonij, dikvat) insekticida (npr. imidakloprod, foksim, karbofuran, tiakloprid, tiametoksam, klorpirifos i dr.) i regulatora rasta (npr. klorprofam), te spoznaje da krumpir kao “planinska biljka” u našim proizvodnim uvjetima dosta teško podnosi klimatske promjene. Stoga, tržni proizvođači moraju usvajati nove spoznaje i tehnologije, a primjena biostimulatora pri uzgoju krumpira postaje nužnost i redovita potreba.

Neki dominantni problemi cime i gomolja krumpira u 2023. sezoni: vrlo rana pojava plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora) na sorti Primabelle (slika 1, na dan 7.6.), koncentrična pjegavost i palež cime (Alternaria) na osjetljivoj sorti Jolene (slika 2, na dan 15.7.) i moguća pojava vlažne truleži gomolja (Erwinia sp.) kao posljedica iznadprosječnih ljetnih padalina (slika 3)  Snimio: M. Šubić