Puno svjetlosti i vlage

Afelandri godi puno svjetla, ali bez izravna sunca koje može opržiti listove. Ako ste joj namijenili mjesto u blizini prozora ne zaboravite zasjeniti za najjačeg sunca sredinom dana. Odgovara joj uobičajena sobna temperatura, a u uvjetima visoke vlage zraka može podnijeti i do 24 °C. Nakon cvatnje treba je premjestiti na hladnije mjesto, a najniža zimska temperatura je 18 °C. Tijekom rasta supstrat mora biti stalno vlažan preporučuje se meka voda sobne temperature.

Kratko razdoblje suše može izazvati gubitak listova. Nakon cvatnje biljka treba proći kroz razdoblje mirovanja koje traje 4 – 6 tjedana, a to podrazumijeva oskudnije zalijevanje (jednom u tjedan dana). S pojačanim rastom u započinje se s prihranjivanjem. Jednom u tjedan dana doda se vodi za zalijevanje hranjiva otopina za lisnate sobne biljke. Kad se započnu stvarati cvjetni pupovi, prelazi se na tekuće hranivo za cvjetnice. Za brzi rast i bujanje potrebno je, uz ostale uzgojne mjere osigurati i vlažno okruženje koje godi svim prašumskim biljkama. Zato držite lonac s biljkom na podlošku s mokrim kamenčićima ili ga obložite vlažnim tresetom, a dodatno zamagljivanje iz finog raspršivača neće škoditi. Kad procvate završena je faza visoke vlage i treba ukloniti vodu iz podloška kao i vlažnu  mahovinu.

Uspješan uzgoj započinje pravilnim odabirom – Afelandra

Iako je uvriježeno mišljenje da ova privlačna sobna ljepotica – Afelandra blista tek nekoliko mjeseci, uz pravilnu njegu i uzgojne zahvate može se postići cvatnja iduće godine, a kroz potomstvo i niz godina nakon toga. Uzgoj obično započinje kupnjom cvatuće biljke, a pravilan izbor prvi je korak prema uspjehu. Čvrsti i sjajni listovi bez tragova smeđ enja jamstvo su da je biljka zdrava.

Mlohavi su znak da je afelandra bila izložena hladnoći, suši ili propuhu. Većina vrsta afelandri, a ima ih šezdesetak, potječe iz tropskih krajeva, ledinu vrstu koja se uzgaja kao sobna biljka Aphelandru squarrosu donijeli su iz Brazila u Europu belgijski uzgajivači i kultivirali. Danas je u uzgoju nekoliko kultivara koji se razlikuju po boji listova i brakteja. Brzoga je rasta, a reznice posađ ene u ožujku dosegnut će do konca ljeta visinu od tridesetak centimetara i promjer 18–20 cm. Tada će i prvi put procvjetati. Iduće godine, uz nekoliko novih izdanaka, može narasti dvostruko. U loncu promjera 13 cm naraste 60 cm visoka, a u većima i više.

Razmnožavanje reznicama

Zdrava biljka u otpimalnim uzgojnim uvjetima brzo se razvija. Od faze reznice do cvatnje trebat će je jednom ili dva puta presaditi, ovisno o tome je li korijenje preraslo lonac. Odrasle biljke presađuju se nakon razdoblja mirovanja, u proljeće. Supstrat treba biti hranjiv i dobroga kapaciteta za vodu, pa se preporučuje kombinacija humusa i ilovače. Korijenje se uvijek pažljivo, pomoću štapića očisti od starog, iscrpljenog supstrata. Svaki put se sadi u jedan broj veći lonac.

U proljeće se biljka orezuje, tako da se tjerajući izboji vršno prikrate radi kompaktnijeg i gušćeg rasta. Odstranjeni vršni izboji mogu poslužiti za razmnožavanje. Dobro se zakorjenjuju u supstratu sastavljenom od ilovače i oštrog pijeska pri temperaturi od 24 °C. Uspjeh je veći ako se dno reznice umoči u hormonski prah za zakorjenjivanje. Radi vlažnog okruženja lonac s reznicama treba pokriti prozirnom plastičnom vrećicom. ""

Prethodni članakKišno proljeće uzrok velikim najezdama puževa
Sljedeći članakB rudet
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.