Latinski naziv dinje Cucumis melo dolazi od riječi cucumis (krastavac) i melo (jabuka ili plod). Dinja je jednogodišnja biljka iz porodice Cucurbitaceae čiji su najpoznatiji predstavnici lubenica, bundeva, patlidžan, krastavac i tikvica. Uzgaja se zbog ploda.
Plod je obično okrugao ili ovalan dok je kora glatka ili rebrasta, sa širim ili tanjim linijama. Meso unutar ploda je narančaste, zelene ili bijele boje, ovisno o vrsti.
Dinje su odličan izvor svih vitamina
Plodovi su spremni za branje između srpnja i kolovoza. Osim na otvorenom polju moguća je sadnja i u staklenicima čime se omogućuje ranija sadnja i duža vegetacija. Svježe ubrana dinja može se skladištiti u hladnjaku 3 – 4 tjedna, što uvelike ovisi o zrelosti u trenutku branja. Na sobnoj se temperaturi može čuvati do 2 tjedna. Odličan je izvor vitamina C, A, B i K. Sadrži i značajnu količinu omega – 3 masnih kiselina i to u obliku linolenske kiseline. Često se koristi pri reguliranju tjelesne mase jer 100 g sadrži samo 34 kcal. Postoji veliki broj različitih vrsta dinje od kojih su najpoznatije:
- Galija dinja – mirisna vrsta dinje svijetlo zelenog ili bijelog mesa, okruglog oblika, zelene do svijetlo žute boje kore s rebrastom površinom, težine 1-1,5 kilogram;
- Kamena dinja – vrsta podrijetlom s prostora Afrike, koja se naziva još i spanspek dinja čiji plod može težiti od pola do 5 kilograma;
- Zimska dinja – vrsta koju odlikuje mirisna i glatka kora, obično je izdužena, zelene ili žute boje kore i bijele boje mesa, manja od galija dinje;
- Hami dinja – vrsta podrijetlom s prostora Kine, mesa narančaste ili žute boje dok je kora zelenkaste boje, rebrasta;
- Jeju dinja – japanska dinja je vrsta orijentalne dinje poznata još od doba prije Krista, a ima glatku teksturu dok joj je unutrašnjost bijelo zelene boje.
Koje biljke idu uz dinju?
Dinja je biljka koja preferira toplu i sunčanu klimu. Uz nju se mogu saditi i druge biljke koje traže slične uvjete, kao što su: lubenice, paprike, peršin, bosiljak, menta, origano, kukuruz, luk, bundeva, raštika i mahune. Grašak je biljka koja preferira sunčana i umjereno topla područja, a također može poslužiti i kao prirodno gnojivo za tlo na kojem se sade dinje. Neke začinske biljke mogu djelovati kao prirodna zaštita od lisnih uši i gusjenica. Tako se preporučuje saditi vlasac, timijan i kadulju koji imaju snažan miris koji odbija mrave, lisne uši i gusjenice, ružmarin koji odbija muhe i komarce, te lavandu koja poboljšava kvalitetu tla i odbija moljce.
S druge strane, iako tikvice pripadaju istoj porodici, pa se misli kako su idealne za sadnju uz dinje, zajedno dijele iste bolesti i štetnike zbog čega ih se preporučuje izbjegavati saditi u istoj gredici ili redu. Glavočike poput kupusa, kelja, cvjetače i brokule privlače kupusne gusjenice koje napadaju dinje, stoga ih također treba izbjegavati saditi zajedno sa dinjama.
Koji štetnici napadaju dinju?
Bez obzira na to što je dinja vrsta biljke koja se sadi na osunčanim mjestima, nije imuna na neke vrste bolesti uzrokovane gljivičnim oboljenjima poput antraknoze (trulež plodova), gumaste pepelnice (lezije i sušenje zahvaćenih dijelova stabljike i lišća), plamenjače (mrlje na lišću) i paleži (bijela trulež koja uzrokuje propadanje korijena, žute listove i manje plodove). Dinja nije otporna niti na napad raznih štetnika. Među njima su glavni:
- tripsi (uzrokuju srebrne mrlje na listovima i deformacije plodova);
- štitasti moljci (uzrokuju deformaciju listova i smanjene prinose, a pojavljuju se na donjoj strani listova prekrivajući ga poput bijelog pamuka);
- lisne uši (hrane se sokom biljke pri čemu ispuštaju ljepljivu tvar koja privlači mrave).
Pogledamo li podatke na globalnoj razini, treba napomenuti kako se dinje bilježe zajedno sa lubenicama. Tako je na vrhu ljestvice svjetskih proizvođača Azija (73 % ukupne svjetske proizvodnje). Slijedi je Amerika (14 %), Europa (7 %), Afrika (5 %) i Oceanija (1 %). Kina, Turska, Iran, Indija i Kazahstan su 5 najvećih proizvođača dinja i lubenica u svijetu. Najveća proizvodnja zabilježena je 2020. godine kada je ukupna svjetska proizvodnja iznosila 28,5 milijuna tona. Od toga je Kina proizvela 13,8 milijuna tona na 385.756 hektara. Kina je također i zemlja s najvećom potrošnjom (ukupne tržišne vrijednosti 15,1 milijardu USD). Slijedi je Turska s vrijednošću potrošnje od 1,3 milijarde USD. Španjolska i Gvatemala bile su najveći izvoznici dinja i lubenica u svijetu. Ove dvije zemlje zajedno su činile oko 33 % ukupnog svjetskog izvoza. Najveći uvoznikje SAD sa oko 30 % ukupnog svjetskog uvoza.
Domaći plodovi prepoznati kao kvalitetni
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatskoj je površina korištenog poljoprivrednog zemljišta u kategoriji „Svježe povrće, dinje i jagode“ ista od 2020. godine (9.000 ha). DZS bilježi u 2023. proizvodnju od 5.119 tona dinja. To je za gotovo 60 % više u odnosu na godinu prije, te 26.142 tone lubenica. Prema procjenama, 2023. se samo u dolini Neretve ubralo oko 12 tisuća tona lubenica na oko 250 ha, te nešto manje dinja (oko 700 kg) na pedesetak hektara.
Prošle je godine bio znatno niži prinos dinje zbog loših vremenskih uvjeta tijekom godine. Domaći plodovi su prepoznati kao kvalitetni, pa je i otkupna cijena veća (1,20 EUR/kg za dinje i 0,40 EUR/kg za lubenice). Proizvođači iz ovog područja svoje dinje i lubenice prodaju uglavnom otkupnim centrima. Manji dio uroda prodaju na tržnici u Metkoviću ili pak na štandovima uz rijeku Neretvu i jadransku turističku magistralu.
Vrijednosni lanac dinje obično završava prodajom svježih proizvoda, bez prerade i ograničenog dodavanja vrijednosti od faze proizvodnje do faze distribucije. Postupci kao što su sortiranje, pranje i pakiranje mogu dodati vrijednost primarnoj proizvodnji dinje ovisno o ciljanim kupcima. Mogu se koristiti i dodatni procesi poput guljenja, rezanja, sušenja, proizvodnje soka ili kompleksniji popust proizvodnje enzimskog hidroliziranog praha za prehrambenu industriju, čime se povećava dohodak proizvođačima.
Kod većine poljoprivrednih proizvođača koji uzgajaju dinje, obično se kombiniraju dinje zajedno s lubenicama, ali na manjim površinama jer su osjetljivije. Proizvođači u kontinentalnom dijelu ističu da su dinje zahvalne jer ne iziskuju puno rada. S obzirom na manjak radne snage posljednjih godina, proizvodnja dinja se pokazala kao dobar izbor.
Koliki je prosječan prinos dinje?
Prosječan prinos dinje kreće se od 15-40 t/ha, što ovisi o načinu uzgoja, uvjetima u proizvodnji i o sorti.
Primjer iz doline Neretve pokazuje kako je prošle godine prinos zbog vremenskih uvjeta bio nešto niži od prosjeka (14 t/ha), a otkupna cijena zbog iznimne kvalitete plodova viša (1,20 EUR/kg), pa je tako po jednom hektaru površine bilo moguće ostvariti prihod od 16.800 EUR. Uzmemo li u obzir prošlogodišnju maloprodajnu cijenu koja se kretala od 2 EUR/kg na više, tada je jasno kako su proizvođači koji su prodavali dinje izravno, a ne preko otkupljivača, mogli ostvariti prihod od 28.000 EUR po hektaru na više.
Naravno, ovo nije čista zarada jer od prihoda treba oduzeti sve troškove proizvodnje, varijabilne (sjeme ili presadnice, mineralna gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, navodnjavanje, folija, sadnja i berba) i fiksne (trošak amortizacije, osiguranja, plaće stalno zaposlenih i rate kredita). Kako u ovoj proizvodnji najveći dio troškova čini trošak obrade tla i zaštite, povećanje cijena inputa za gotovo 40 % u odnosu na 2015. je zadnjih godina značajno troškovno opteretilo proizvodnju. Najveće povećanje cijena repromaterijala zabilježeno je u kategoriji sjeme i sadni materijal (54 % u odnosu na 2015. i 14 % u odnosu na 2022.).
Variranje cijene sjemena
Treba napomenuti da se cijena sjemena kreće u širokom rasponu, ovisno o vrsti dinje, sjemenarskoj kući koja je proizvela sjeme, kao i količini. Ove godine je u maloprodaji, za vlastite potrebe, cijena sjemena u rasponu od 0,65 do više od 3 EUR za vrećicu od 25 g, a u 1 g ima 25-30 sjemenki, te se po jednoj biljci (npr. galija dinje) može računati na 5-6 plodova mase 1-1,5 kg. Možemo se nadati kako će i ove godine naše domaće dinje biti tražene zbog svoje kvalitete koju potrošači prepoznaju. Tako su za domaću slatku, sočnu dinju su spremni platiti nešto više.
