Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne količine se uvoze i to najviše iz Nizozemske. Od ukupno proizvedenih 22.774 tone, čak 79 % je namijenjeno tržištu, a ostatak se odnosi na vlastite povrtnjake. Posebno je na popularnosti u zadnje vrijeme dobio domaći češnjak. Nerijetko potrošači ističu kako se uvozni kineski češnjak koji nude trgovački lanci baš ni u čemu ne može mjeriti s domaćim češnjakom.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj se proizvodnja češnjaka odvija na 715 poljoprivrednih gospodarstava (na ukupno 225 hektara). Od njih je 20 većih proizvođača (najveći proizvođač proizvodi češnjak na 9,81 ha).

Proizvodnja luka u EU se smanjila

Na svjetskoj razini su najveći proizvođači Kina i Indija, a unutar Europske unije dominiraju Španjolska, Nizozemska i Italija. Unutar EU, luk je odmah nakon rajčice po zastupljenosti u proizvodnji (8,1 % ukupne povrtne površine). Nizozemska (19 %) ima gotovo petinu ukupne površine luka u EU.Slijede je Poljska (14,7 %) i Španjolska (14,1 %). Ukupna proizvodnja luka u EU smanjila se za 4 % u 2020.g. u odnosu na prethodnu godinu (na 6,2 milijuna tona) kao posljedica naglog pada proizvodnje u Španjolskoj. Španjolska je drugi izvoznik luka u EU (odmah nakon Nizozemske).

proizvodnja luka i češnjaka
Luk se najviše proizvodi u  Španjolskoj

proizvodnja luka i češnjaka
Potrošači daju prednost domaćem češnjaku pred uvoznim kineskim

Grafikon: Najzastupljenije vrste povrća u proizvodnji u Hrvatskoj (u tonama)

Rajčica39.544
Kupus36.183
Luk i češnjak22.774
Paprika16.328
Lubenica15.129
Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), 2020.

 Izravna sjetva luka daje veći prinos

Prilikom izrade kalkulacije računao se prosječan prinos kod proizvodnje na otvorenom (za luk 30 t/ha, a za češnjak 6 t/ha). Treba voditi računa da je prinos luka uzgojenog izravnom sjetvom 40-50 t/ha, a onog iz lukovica 20-30 t/ha. Kod češnjaka je prosječan prinos 3-6 t/ha, ali je moguće ostvariti i do 12 t/ha u dobrim uvjetima. Dobar usjev češnjaka daje minimalno pet puta veći prinos od posađene količine.

 LukČešnjak
Prinos, kg/ha30.0006.000
Cijena, kn/kg2,0011,00
UKUPNI PRIHOD60.00066.000
Lukovice/češnjevi8.75030.000
Mineralna gnojiva3.3773.080
Zaštitna sredstva5.3503.116
Ambalaža2.100127,5
Rad ljudi10.0008.721
Ostali troškovi2.5001.500
VARIJABILNI TROŠKOVI32.07646.545
Doprinos pokriću27.92419.456
Tablica: Usporedna kalkulacija proizvodnje luka i češnjaka

Cijene prikazane u kalkulaciji su otkupne (2 kn/kg za luk i 11 kn/kg za češnjak). Na tržnicama su prosječne prodajne cijene znatno više (prema podacima TISUP-a 7,45 kn/kg je prosječna cijena luka, a 42,56 kn/kg prosječna cijena češnjaka na tržnicama u razdoblju od 2015. do 2021. godine). U tom slučaju se prihod povećava skoro četverostruko, a to značajno utječe na ekonomsku računicu.

Povrćare uglavnom muče upravo ove niske otkupne cijene. Ističu da nemaju izbora i moraju prodavati ono što proizvedu veletrgovcima. Inače bi im roba mogla propasti, s obzirom da malo tko ima odgovarajuća skladišta. Prema tome, ako se želi ići na višu cijenu i plasiranje na tržište bez prekupaca i veletrgovaca, u vrijeme kad je cijena najviša, treba imati odgovarajuća skladišta (luk se nakon vađenja mora očistiti, djelomično kalibrirati i spremiti na temperaturu 1-2 °C i relativnu vlagu zraka od 65 %). Budući da je skladište ozbiljna investicija, svaki oblik udruživanja proizvođača olakšao bi takvo ulaganje. Koristi bi mogli imati svi proizvođači koji sudjeluju.

proizvodnja luka i češnjaka
Imati vlastito skladište daje mogućnost poljoprivredniku da puno više zaradi

proizvodnja luka i češnjaka
Zbog velikog udjela troškova rada pri uzgoju luka i češnjaka proizvođačima se savjetuje udruživanje i zajedničko nabavljanje mehanizacije i opreme

Tablica: Prosječne prodajne cijene luka i češnjaka na tržnicama

Crveni luk2015.2016.2017.2018.2019.2020.2021.
Prosječno kn/kg6,846,836,797,178,438,127,94
Minimalna6,426,776,966,827,687,957,82
Maksimalna7,557,387,167,149,408,628,52
Mladi luk
Prosječno kn/kg23,0121,3421,4422,2721,9022,7424,53
Minimalna17,5018,1115,8119,9715,8819,1322,41
Maksimalna27,7126,1329,5825,4126,6227,0026,98
Češnjak
Prosječno kn/kg37,0840,4945,1144,5842,6943,4244,57
Minimalna33,2637,8343,0942,1441,2041,8443,66
Maksimalna39,5943,2846,7745,9544,5550,4245,70
Izvor: Tržišni cjenovni informacijski sustav (TISUP)

U kalkulaciji troškova repromaterijala treba voditi računa o analizi tla. Upravo ona je baza prilikom planiranja gnojidbe, pa će i trošak mineralnih gnojiva ovisiti o kvaliteti tla. U strukturi prikazane kalkulacije ističu se troškovi sadnog materijala (lukovice 27 % varijabilnog troška, češnjevi 64 % varijabilnog troška) te troškovi rada (31 % kod luka, 19 % kod češnjaka). Upravo zbog visokog troška sadnog materijala prilikom planiranja proizvodnje češnjaka treba voditi računa o ostavljanju određenog dijela prinosa (oko 20 %) za idući ciklus proizvodnje.

Zbog velikog udjela troškova rada proizvođačima se savjetuje udruživanje i zajedničko nabavljanje mehanizacije i opreme. Stroj za vađenje češnjaka stoji 60.000-70.000 eura, a koristi se oko 5 sati godišnje po proizvođaču. Prema prikazanoj kalkulaciji po svakom proizvedenom kilogramu luka ostvaruje se 0,93, a po kilogramu češnjaka 3,24 kune dobiti. Iz njih se još trebaju pokriti fiksni troškovi proizvodnje na razini poljoprivrednog gospodarstva. Oni uključuju amortizaciju vlastite mehanizacije i opreme, plaće stalno zaposlenih radnika, osiguranja i sl..

Proizvodnja češnjaka u Severinu na Kupi

Kako „na mladima svijet ostaje“ pohvalan je primjer Učeničke zadruge Kamačnik iz Gorskog kotara. U sklopu nje marljive đačke ruke kroz svoje sekcije stvaraju različita tradicijska blaga te tako starinske vrijednosti, proizvode i običaje uspješno čuvaju od zaborava. Jedna od sekcija je i Poljoprivredna koja djeluje u Severinu na Kupi. Uz školsku zgradu imaju povrtnjak u kojem proizvode domaći češnjak.

Sekcija se bavi proizvodnjom domaće hrane (izrađuju ocat od divljih i pitomih jabuka, čajeve, ljekovito bilje te sjeme češnjaka). Najuspješnija je upravo u uzgoju češnjaka za koji su dobili nekoliko nagrada (INA, EAThink, Jedi globalno – misli lokalno, i sl.). Kako je potražnja uvijek veća od ponude, češnjak se vrlo brzo rasproda na štandu zadruge. Ona sudjeluje u brojnim manifestacijama i sajmovima kao što su Bundevijada i Severinska večer. Na taj način djeca uče cijeniti vrijednost proizvoda i samog procesa izrade. Također sami određuju cijene uzimajući u obzir materijal i uloženi trud. Izrađuju deklaracije i reklame, osmišljavaju izgled štanda te nakon prodaje zbrajaju prihode.

Učenička zadruga Kamačnik – Poljoprivredna sekcija (Severin na Kupi
Izvor: OŠ Ivana Gorana Kovačića, Vrbovsko

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrijeti li Hrvatskoj manjak agronoma?
Sljedeći članak41 novi ugovor za ulaganja vrijedna 96 milijuna kuna
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.