Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne količine se uvoze i to najviše iz Nizozemske. Od ukupno proizvedenih 22.774 tone, čak 79 % je namijenjeno tržištu, a ostatak se odnosi na vlastite povrtnjake. Posebno je na popularnosti u zadnje vrijeme dobio domaći češnjak. Nerijetko potrošači ističu kako se uvozni kineski češnjak koji nude trgovački lanci baš ni u čemu ne može mjeriti s domaćim češnjakom.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj se proizvodnja češnjaka odvija na 715 poljoprivrednih gospodarstava (na ukupno 225 hektara). Od njih je 20 većih proizvođača (najveći proizvođač proizvodi češnjak na 9,81 ha).
Proizvodnja luka u EU se smanjila
Na svjetskoj razini su najveći proizvođači Kina i Indija, a unutar Europske unije dominiraju Španjolska, Nizozemska i Italija. Unutar EU, luk je odmah nakon rajčice po zastupljenosti u proizvodnji (8,1 % ukupne povrtne površine). Nizozemska (19 %) ima gotovo petinu ukupne površine luka u EU.Slijede je Poljska (14,7 %) i Španjolska (14,1 %). Ukupna proizvodnja luka u EU smanjila se za 4 % u 2020.g. u odnosu na prethodnu godinu (na 6,2 milijuna tona) kao posljedica naglog pada proizvodnje u Španjolskoj. Španjolska je drugi izvoznik luka u EU (odmah nakon Nizozemske).
![proizvodnja luka i češnjaka](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/Slika-1.-Luk-se-najvise-proizvodi-u-Spanjolskoj-1024x576.jpg)
Grafikon: Najzastupljenije vrste povrća u proizvodnji u Hrvatskoj (u tonama)
Rajčica 39.544 Kupus 36.183 Luk i češnjak 22.774 Paprika 16.328 Lubenica 15.129
Izravna sjetva luka daje veći prinos
Prilikom izrade kalkulacije računao se prosječan prinos kod proizvodnje na otvorenom (za luk 30 t/ha, a za češnjak 6 t/ha). Treba voditi računa da je prinos luka uzgojenog izravnom sjetvom 40-50 t/ha, a onog iz lukovica 20-30 t/ha. Kod češnjaka je prosječan prinos 3-6 t/ha, ali je moguće ostvariti i do 12 t/ha u dobrim uvjetima. Dobar usjev češnjaka daje minimalno pet puta veći prinos od posađene količine.
Luk Češnjak Prinos, kg/ha 30.000 6.000 Cijena, kn/kg 2,00 11,00 UKUPNI PRIHOD 60.000 66.000 Lukovice/češnjevi 8.750 30.000 Mineralna gnojiva 3.377 3.080 Zaštitna sredstva 5.350 3.116 Ambalaža 2.100 127,5 Rad ljudi 10.000 8.721 Ostali troškovi 2.500 1.500 VARIJABILNI TROŠKOVI 32.076 46.545 Doprinos pokriću 27.924 19.456
Cijene prikazane u kalkulaciji su otkupne (2 kn/kg za luk i 11 kn/kg za češnjak). Na tržnicama su prosječne prodajne cijene znatno više (prema podacima TISUP-a 7,45 kn/kg je prosječna cijena luka, a 42,56 kn/kg prosječna cijena češnjaka na tržnicama u razdoblju od 2015. do 2021. godine). U tom slučaju se prihod povećava skoro četverostruko, a to značajno utječe na ekonomsku računicu.
Povrćare uglavnom muče upravo ove niske otkupne cijene. Ističu da nemaju izbora i moraju prodavati ono što proizvedu veletrgovcima. Inače bi im roba mogla propasti, s obzirom da malo tko ima odgovarajuća skladišta. Prema tome, ako se želi ići na višu cijenu i plasiranje na tržište bez prekupaca i veletrgovaca, u vrijeme kad je cijena najviša, treba imati odgovarajuća skladišta (luk se nakon vađenja mora očistiti, djelomično kalibrirati i spremiti na temperaturu 1-2 °C i relativnu vlagu zraka od 65 %). Budući da je skladište ozbiljna investicija, svaki oblik udruživanja proizvođača olakšao bi takvo ulaganje. Koristi bi mogli imati svi proizvođači koji sudjeluju.
Tablica: Prosječne prodajne cijene luka i češnjaka na tržnicama
Crveni luk 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Prosječno kn/kg 6,84 6,83 6,79 7,17 8,43 8,12 7,94 Minimalna 6,42 6,77 6,96 6,82 7,68 7,95 7,82 Maksimalna 7,55 7,38 7,16 7,14 9,40 8,62 8,52 Mladi luk Prosječno kn/kg 23,01 21,34 21,44 22,27 21,90 22,74 24,53 Minimalna 17,50 18,11 15,81 19,97 15,88 19,13 22,41 Maksimalna 27,71 26,13 29,58 25,41 26,62 27,00 26,98 Češnjak Prosječno kn/kg 37,08 40,49 45,11 44,58 42,69 43,42 44,57 Minimalna 33,26 37,83 43,09 42,14 41,20 41,84 43,66 Maksimalna 39,59 43,28 46,77 45,95 44,55 50,42 45,70
U kalkulaciji troškova repromaterijala treba voditi računa o analizi tla. Upravo ona je baza prilikom planiranja gnojidbe, pa će i trošak mineralnih gnojiva ovisiti o kvaliteti tla. U strukturi prikazane kalkulacije ističu se troškovi sadnog materijala (lukovice 27 % varijabilnog troška, češnjevi 64 % varijabilnog troška) te troškovi rada (31 % kod luka, 19 % kod češnjaka). Upravo zbog visokog troška sadnog materijala prilikom planiranja proizvodnje češnjaka treba voditi računa o ostavljanju određenog dijela prinosa (oko 20 %) za idući ciklus proizvodnje.
Zbog velikog udjela troškova rada proizvođačima se savjetuje udruživanje i zajedničko nabavljanje mehanizacije i opreme. Stroj za vađenje češnjaka stoji 60.000-70.000 eura, a koristi se oko 5 sati godišnje po proizvođaču. Prema prikazanoj kalkulaciji po svakom proizvedenom kilogramu luka ostvaruje se 0,93, a po kilogramu češnjaka 3,24 kune dobiti. Iz njih se još trebaju pokriti fiksni troškovi proizvodnje na razini poljoprivrednog gospodarstva. Oni uključuju amortizaciju vlastite mehanizacije i opreme, plaće stalno zaposlenih radnika, osiguranja i sl..
Proizvodnja češnjaka u Severinu na Kupi
Kako „na mladima svijet ostaje“ pohvalan je primjer Učeničke zadruge Kamačnik iz Gorskog kotara. U sklopu nje marljive đačke ruke kroz svoje sekcije stvaraju različita tradicijska blaga te tako starinske vrijednosti, proizvode i običaje uspješno čuvaju od zaborava. Jedna od sekcija je i Poljoprivredna koja djeluje u Severinu na Kupi. Uz školsku zgradu imaju povrtnjak u kojem proizvode domaći češnjak.
Sekcija se bavi proizvodnjom domaće hrane (izrađuju ocat od divljih i pitomih jabuka, čajeve, ljekovito bilje te sjeme češnjaka). Najuspješnija je upravo u uzgoju češnjaka za koji su dobili nekoliko nagrada (INA, EAThink, Jedi globalno – misli lokalno, i sl.). Kako je potražnja uvijek veća od ponude, češnjak se vrlo brzo rasproda na štandu zadruge. Ona sudjeluje u brojnim manifestacijama i sajmovima kao što su Bundevijada i Severinska večer. Na taj način djeca uče cijeniti vrijednost proizvoda i samog procesa izrade. Također sami određuju cijene uzimajući u obzir materijal i uloženi trud. Izrađuju deklaracije i reklame, osmišljavaju izgled štanda te nakon prodaje zbrajaju prihode.
Izvor: OŠ Ivana Gorana Kovačića, Vrbovsko