Hranidbene vrijednosti tikve i bundeve prepoznate su davno i nekada su bile neizostavne u hranidbi raznih kategorija stoke. Sjemenari su to također prepoznali i u oplemenjivanju došli do raznih hibrida i sorata za posebne namjene. Jedna od tržišno i ekonomski važnija je tikva za proizvodnju tradicionalnog bučinog ulja.

Proizvodnja bundeve za industrijsku preradu bučinog ulja u laganom je porastu. Proizvod – koštica, trži se kao vlažna ili kao suha, najčešće vlažna, a sama agrotehnika nije bauk. Međutim, oscilacije u prinosima kod nas često su prisutne i za njihovo maksimalno anuliranje agrotehniku treba malo bolje prostudirati.

Traženi proizvod

Bučino ulje je danas traženi proizvod, dobar biznis koji iziskuje sirovinu. Sirovina je plod – koštica, a koliko ona može biti potencijalno interesantna kao predmet uzgoja u 2012. pokušat ćemo prikazati kroz jednu od mnoštva mogućih kalkulacija svojstvenu agrotehnici koju će ista obuhvatiti.

U ovome prilogu posvetit ćemo se ekonomskoj analizi agrotehnike koja je najčešće prisutna u proizvodnji i uglavnom je preporučena od otkupljivača sirovine, uz minimalnu upotrebu pesticida i konačnoj prodaji sirove koštice. Sve u agrotehnici, uz povoljne klimatske uvjete, trebalo bi biti primjereno ostvarenju prinosa vlažne koštice od oko 1500 kg. Uz uvjete da je tlo odgovarajuće kvalitete, na vrijeme riješena konkurencija koju itekako čine korovi. Uz dovoljno prirodnih podudarnosti za vrijeme trajanja cvatnje i oprašivanja, i da se tehnološki ostvare dobri preduvjeti za nesmetanu berbu. Iako ni jedan ulazni trošak u proizvodnji ne odskače od standardnih troškova neke klasične ratarske ili industrijske kulture. Onos prinosa i otkupne cijene glavni je čimbenik ekonomičnosti proizvodnje koštice kao sirovine. Dok je proizvodnja ulja kao gotovog proizvoda nešto sasvim drugo.

Troškovi- bučino ulje

Svi parametri selektirani unutar ove kalkulacije kao zasebni troškovi, izuzimajući troškove mehanizacije, iz ovogodišnjih su tvorničkih cjenika (bez obračunatog PDV-a, mogućih marži ili rabata), a čine ih:

• Mineralna gnojiva iz ponude zadnjeg cjenika Petrokemije Kutina s odgovarajućim količinama
• Trošak pesticida koji u ovoj kalkulaciji čine samo herbicidi, prosjek su nekoliko mogućih varijanata herbicida s dozvolom za uporabu
• Trošak sjemena koji je prosjek nekoliko hibrida iz ponude za 2012. godinu.

Posebno izraženi su troškovi mehanizacije po operacijama prikazani kao trošak amortizacije iste, obračunate prema modelu iz zadnjeg izdanja Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009. u izdanju Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (danas Hrvatska Poljoprivredna Komora) s istaknutim troškom berbe kao besplatnim, što je praksa u ovoj proizvodnji i ide na trošak organizatora proizvodnje, dakle, prerađivača sirovine i mogući trošak osiguranja usjeva od tuče na procijenjen prinos 1500 kg/ha s obračunom premije osiguranja za povrat (25%).

Nije obračunat trošak zakupa ili koncesije zemljišta koji je produkt ukupno plaćenog zakupa ili koncesije u tekućoj godini i podijeljenog s ukupnim obradivim površinama (vlastitim, zakupljenim ili u koncesiji) koji je kao takav individualan i svatko ga može izračunati za sebe, kao ni učešće rada čovjeka.

Prihodi

Prihode čine prinos pomnožen sa tržnom, ujedno i srednjom otkupnom cijenom, odnosno srednjom otkupnom cijenom sirove koštice iz 2011. godine i maksimalno predviđena potpora za osnovno plaćanje za 2012. proizvodnu godinu. Analizom ovih podataka u samoj kalkulaciji i obračunom istih navedena je pretpostavljena moguća dobit ovogodišnje proizvodnje sirove koštice buče (ove varijante kalkulacije) za moguće tri varijante otkupne cijene (srednje, dakle lanjske i dvije pretpostavljene: 10% niže od srednje i 10% više od srednje) te trošak proizvodnje iste u kn/kg.

Prethodni članakUkrasne penjačice
Sljedeći članakTorta od ajvara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.