Glavno obilježje prošlogodišnje sjetve u kasno ljeto i ranu jesen bilo je suho stanje tla za obradu, a kao posljedica nedostatka oborina. Suša je započela već tijekom ljeta (lipanj, srpanj, kolovoz) kada su temperature zraka bile iznad, a količine oborina ispod višegodišnjeg prosjeka.

 

Sušno vrijeme nastavilo se i tijekom rujna kada je, primjerice, u istočnoj Hrvatskoj oko Osijeka palo svega 15 mm oborina, a višegodišnji prosjek za to područje iznosi oko 60 mm. U istočnoj Hrvatskoj nedostatak oborina bio je izražen i tijekom listopada. Nešto povoljnije vremenske prilike bile su u centralnoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje je količina oborina bila oko višegodišnjeg prosjeka. Zbog sušnih uvjeta pojavili su se veliki problemi pri dopunskoj i predsjetvenoj pripremi tla za sjetvu ozimih usjeva.

Loša priprema tla – loš ponik

Dobro je poznato da u suhim tlima tanjurače, naše još uvijek najčešće ratilo za dopunsku obradu tla, nemaju praktički nikakav učinak pa je proizvođačima koji su imali na raspolaganju samo tu vrstu oruđa bilo vrlo teško kvalitetno pripremiti tlo za sjetvu. Puno bolji učinak od tanjurača imaju kombinirana oruđa poput rotodrljače i zupčastog valjka koji mogu relativno dobro razbiti suhe grude zemlje i time omogućiti kakvu-takvu pripremu sjetvene posteljice. Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom rujna prošle jeseni posebno su se negativno odrazili na klijanje i nicanje uljane repice. Nadalje, uslijed tih sušnih uvjeta mnogi proizvođači ozimih žitarica bili su prinuđeni odgoditi sjetvu do kraja listopada i početka studenoga. U tim kasnim rokovima sjetve dolazi do pada temperatura zraka pa se posljedično usjev iz zakašnjelih rokova sjetve sporije razvija i raste. Dobro je poznato da pred ulazak u zimu optimalno razvijen usjev pšenice treba započeti busanje i imati jedan do dva razvijena izboja, dok kod, primjerice, ječma biljka mora imati već dva do tri postrana izboja odnosno biti u fazi punog busanja. To se ne može očekivati od usjeva iz kasnih rokova sjetve koji onda nedovoljno razvijen ulazi u zimsko razdoblje i biva izložen čitavom nizu nepovoljnih vanjskih čimbenika (niskim temperaturama, stajaćim vodama, sriježi i dr.), a što može izazvati znatna oštećenja i ugibanje biljaka. Slabo razvijen usjev neće pretrpjeti nikakva oštećenja samo u slučaju natprosječno toplih zima s malo oborina.

Ostaviti ili zaorati

U slučaju slabih (rijetkih) usjeva proizvođač si opravdano postavlja pitanje da li se isplati ostaviti takav usjev ili ga eventualno preorati i zasnovati novi. Odluku o tome nije lako donijeti jer to ovisi o brojnim čimbenicima poput stanja usjeva, utvrđenoj gustoći sklopa i distribuciji biljaka u usjevu, mogućnostima uzgoja novog usjeva i dr. Pojedine kulture poput uljane repice vrlo dobro kompenziraju slabe gustoće sklopa putem pojačanog grananja, pa se i u osjetno rijetkim sklopovima mogu postići zadovoljavajući prinosi. I ozime žitarice imaju relativno dobru mogućnost nadoknade nedovoljne gustoće sklopa putem pojačanog busanja u proljeće, a to busanje može se pojačati povećanim prihranama dušikom na početku proljetne vegetacije. Ako se ipak donese odluka o zaoravanju slabog usjeva i zasnivanju novog usjeva poput kukuruza ili soje, tada se tlo nakon zaoravanja prethodne kulture mora što prije poravnati i pripremiti za sjetvu. U protivnom će pri porastu temperature poorano tlo brzo otvrdnuti pa će ga opet biti teško kvalitetno pripremiti za sjetvu kasnih jarina.

 

Ako se u proljeće ore jako mokro tlo (kada se brazde bljeskaju) ne može se odmah daljnjom obradom poravnati i pripremiti za sjetvu nego tek nakon gubitka vode i isušenja. Površinski sloj tada je tvrd i teško se može dovoljno usitniti, što opet može uzrokovati velike probleme u sjetvi.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUkrasne penjačice
Sljedeći članakTorta od ajvara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.