Najčešći razlog proizvodnje kukuruza je njegova prodaja na slobodnom tržištu, dakle zarada od te proizvodnje. U takvim uvjetima uvijek je presudan odnos prinosa i otkupne cijene koju nudi tržište.
Kukuruz je najčešća kultura na našim oranicama. Genetski posjeduje vrlo velik biološki potencijal za urod zrna. Međutim, biološki potencijal je jedno, a stvarni prinosi nešto drugo. U uvjetima naše proizvodnje prinosi pokazuju vrlo veliku varijabilnost i gotovo uvijek razlika između maksimalnih i minimalnih kreće se u vrlo velikim rasponima. Razloga je mnoštvo, a među najvažnijima je agrotehnika, slijede vrsta i tip tla, hibridna svojstva te klimatski uvjeti kroz vegetaciju.
Vlaga zrna
Kod kukuruza značajnu ulogu na konačne ekonomske pokazatelje može imati i čimbenik vlage zrna u berbi. Pravilnim odabirom hibrida može se smanjiti i taj utjecaj. Ekonomski gledano, trebalo bi težiti da vlaga zrna u berbi ne prelazi više od 25%. Neovisno o prinosu, svaki veći postotak vlage odnosi dio zarade, taj odnos nikako nije proporcionalan, a što je vlaga zrna u berbi niža, konačan ekonomski rezultat je svakako povoljniji. Što možemo očekivati od ciljane proizvodnje zrna kukuruza za tržište u 2012. godini teško je sa sigurnošću odgovoriti. Cijena zrna kukuruza je svakako nepoznanica i upravo u ovoj proizvodnji toliko je varijabilna kao kod nijedne druge tržišno proizvodne biljne vrste. Sukladno tome i na račun svih dosad spomenutih proizvodnih čimbenika u ovoj proizvodnji moglo bi se napraviti tisuće i tisuće različitih kalkulacija i njihovih modulacija. Proizvodna kalkulacija koja slijedi samo je pretpostavka što bi se moglo očekivati ako bi se poklopile navedene okolnosti, uz, naravno, što realnije obračunavanje svih parametara karakterističnih za ovu proizvodnju.
Prinos
Prosječan prinos suhog zrna u RH iznosi oko 7,0 t/ha, i to je puno manje od onoga što kukuruz kao ciljani usjev može ponuditi ili osigurati, naravno, ne uzimajući u obzir neke ekstremne prirodne (elementarne) nepogode. Većina hibrida na tržištu za ovakvu namjensku proizvodnju može osigurati 10-ak ili više t/ha suhoga zrna sa 14% vlage. Kalkulacija iz priloga sastavljena je od agrotehničkih inputa koji bi u srednjim vrijednostima pogodnosti tla za uzgoj kukuruza mogli ili trebali osigurati barem 9,0 t/ha suhoga zrna. Pretpostavimo da je vlaga u berbi iznosila 22%, u tome slučaju prinos zrna s takvom vlagom iznosio bi 9923 kg, umanjen za iznos otkupnog kala od 1%, što je uobičajeno, obračunska količina iznosila bi 9824 kg. I u ovome slučaju navedena gnojidba i količine relativan su pojam i ne bi ih trebalo uzimati za podlogu kao jamstvo za ostvarivanje sličnog prinosa. Jedino kvalitetna analiza tla nudi mogućnost planiranja gnojidbe svojstvene prinosu iz spomenutog plana. Navedeni parametri kalkulacije koji čine troškove, osim obračuna mehanizacije, iz ovogodišnjih su tvorničkih cjenika (bez obračunatog PDV-a, mogućih marži ili rabata), a čine ih mineralna gnojiva Petrokemije Kutina s adekvatnim količinama, trošak zaštite od korova, koji čini prosjek nekoliko različitih varijanti herbicida za različite okolnosti koje su moguće (zaštita od korova poslije sjetve, a prije nicanja, nakon nicanja kukuruza i korova u vrlo ranim fazama i slično u nešto kasnijoj fazi ili split aplikaciji), te trošak sjemena koji je prosjek više ovogodišnjih tvorničkih cjenika i cjenovnih grupa hibrida. Posebno izraženi su trošak osiguranja (prosjek) usjeva od tuče na procijenjen prinos 9,0 t/ha s obračunom premije osiguranja za povrat (25%), trošak mehanizacije koji je prikazan kao trošak amortizacije po operacijama, a obračunat je prema modelu izračuna iste, korištenom u zadnjem izdanju Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009. u izdanju Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (katalog se može pronaći na web stranici Hrvatske poljoprivredne komore). U ovom dijelu obračuna troškova mehanizacije berba je obračunata kao vrijednost troška iz usluge. Nije obračunato učešće ljudskog rada, trošak otkupa niti sušenja, jer su zadnjih nekoliko godina oba već ukalkulirana u otkupnu cijenu, pri čemu je ta ista cijena utvrđena točno prema vrijednostima vlage zrna.
Trošak zakupa zemljišta koji je produkt ukupno plaćenog zakupa/koncesije u tekućoj godini podijeljenog s ukupnim obradivim površinama (vlastitim i zakupljenim ili u koncesiji) koji je kao takav individualan i svatko ga može izračunati za sebe.
Pretpostavljena dobit
Prihode čine prinos pomnožen s tržnom, ujedno i srednjom otkupnom cijenom u vrijeme berbe iz 2011. na području Virovitičko-podravske županije za pripadajuću vlagu zrna od 22% i maksimalno predviđena potpora za osnovno plaćanje za 2012. proizvodnu godinu. Analizom ovih podataka u kalkulaciji i obračunom istih navedena je pretpostavljena moguća dobit ovogodišnje proizvodnje kukuruza (ove varijante kalkulacije) za moguće tri varijante otkupne cijene (srednje već spomenute prošlogodišnje i dvije pretpostavljene: najniže ostvarene u zadnjih 5 godina iz 2008. i najviše ostvarene u zadnjih 5 godina iz 2007. te trošak proizvodnje iste u kn/kg.
