Proizvodnja povrća moguća je tijekom cijele godine, na otvorenom i u zaštićenim prostorima. U Hrvatskoj je još uvijek nedostatna i nedovoljno konkurentna, pogotovo kad se uspoređujemo s mediteranskim susjedima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. godini udio svježeg povrća i jagoda, cvijeća, ukrasnog bilja te sjemenskih usjeva i presadnica činio je svega 1,2% od ukupno zasijanih površina. Daleko smo ispod rezultata koji se ostvaruju u Europskoj uniji, u kojoj od ukupnog poljoprivrednog outputa 2019. godine (418 bilijuna EUR-a) na povrćarstvo, cvjećarstvo i ukrasno bilje otpada 13,6%.
Iako potrošnja i potražnja za povrćem u Hrvatskoj raste, uslijed sve veće svijesti o važnosti uravnotežene prehrane, Hrvatska je u proizvodnji povrća daleko od samodostatnosti. Zadovoljavamo nešto manje od 65% potreba, a sve ostalo uvozimo. Posebno je veliki problem što su naši proizvođači izloženi jakoj konkurenciji. Prvenstveno talijanskih i španjolskih proizvođača, koji su radi situacije izazvane Covid-19 virusom svoje viškove prelili na Hrvatsku.
Intenzivna proizvodnja povrća u Hrvatskoj 2016. 2017. 2018. 2019. Površina (ha) 9.618 9.420 9.773 8.709 Proizvodnja (t) 191.323 178.787 184.898 167.373 Prirod (t/ha) 19,9 19,0 18,9 19,2
Zašto se u RH ostvaruju niži urodi povrća nego u EU?
U intenzivnoj proizvodnji postižemo prinose od 18,9 do 19,9 t/ha. Po ostvarenim prinosima nalazimo se još uvijek daleko od prinosa koji se ostvaruju u Europskoj uniji. Tome je najvjerojatniji uzrok nedovoljna razina tehnoloških znanja i male površine pod zaštićenim prostorima. Da bismo mogli konkurirati velikim proizvođačima u segmentu standardne proizvodnje definitivno moramo raditi na ovim problemima, koristeći dostupne fondove Europske unije kao i povezivanjem znanosti i primarne proizvodnje.
Proizvodnja povrća u odabranim zemljama Europske unije
| Površina (ha) | Proizvodnja (t) | Prirod (t/ha) | |
| EU-28 | 1.808.289 | 55.295.312 | 30,6 |
| Španjolska | 323.960 | 13.259.340 | 40,9 |
| Italija | 329.740 | 9.911.660 | 30,1 |
| Slovenija | 4.750 | 89.920 | 18,9 |
| Grčka | 55.010 | 1.757.740 | 32,0 |
| Mađarska | 47.578 | 733.193 | 15,4 |
Gledajući količinski, u Hrvatskoj je najznačajnija proizvodnja kupusa, rajčice, luka, ostalog plodovitog povrća i mrkve. Veliki problem je što imamo malo površina pod zaštićenim prostorom, za što imamo idealne klimatske uvjete, posebno u priobalju. Tako pod zaštićenim prostorom imamo svega 53 ha rajčice i 23 ha krastavaca. Procjenjuje se da u Hrvatskoj zaštićenih prostora nemamo više od 100 ha.
Usmjeravanje prodaje povrća
Proizvodnja povrća je zanimljiva, jer je riječ o jednogodišnjim kulturama koje omogućavaju brzi povrat uloženog. Kako prodajna cijena povrća prvenstveno ovisi o prodajnom kanalu za postizanje boljih prodajnih cijena uvijek je preporučljivo prodavati izravno krajnjim potrošačima i na neki način se izdvojiti iz ponude na tržištu.
Danas se kupci sve više odlučuju za kupovinu povrća s ekološkim certifikatima. Tako se dio proizvođača orijentirao prema tom segmentu proizvodnje. U 2019. godini zabilježena je proizvodnja 1.501 tone svježeg povrća (uključujući jagode) s ekološkim certifikatom. Od ukupne ekološke proizvodnje najviše se proizvodi plodovito povrće (uključujući dinje i lubenice) kao i korjenasto, gomoljasto i lukovičasto povrće.
Kalkulacija ovisi o mnoštvu čimbenika
Kod odlučivanja što i kako proizvoditi uvijek se potrebno informirati o tehnološkim pravilima proizvodnje (plodored, pH tla i ostali zahtjevi biljke), kao i vidjeti koliko sredstava smo u mogućnosti uložiti i koliki povrat na njih možemo ostvariti. Tu se kao neophodan alat javljaju kalkulacije proizvodnje, uz izračun nekih ekonomskih pokazatelja. Potrebno je napomenuti da kalkulacije vrijede za svaki pojedinačni slučaj. Ovise o mnoštvu faktora koji se stalno mijenjaju (pakiranje gnojiva, zaštitnih sredstava, je li gospodarstvo u sustavu PDV-a ili nije, klimatski uvjeti svake proizvodne sezone itd.). Stoga je nemoguće dati univerzalnu i točnu kalkulaciju koja će vrijediti u svakom pojedinom slučaju.
Kalkulacije su vrlo koristan alat koji nam unaprijed, na papiru, može pokazati isplati li nam se proizvodnja i imamo li uopće dovoljno sredstava da je započnemo. Ako nakon završene proizvodne sezone ponovno napravimo kalkulaciju s podacima koje smo te godine ostvarili, možemo vidjeti gdje su odstupanja u odnosu na plan i pokušati vidjeti zašto su nastala (npr. nepovoljne klimatske prilike, poskupljenje repromaterijala na što nismo mogli utjecati ili pojava bolesti zbog nedovoljne pažnje prema usjevu što je problem koji zahtjeva hitnu reakciju). Na taj način kalkulacije postaju kvalitetan menadžerski materijal koji može služiti za upravljanje proizvodnjom i postizanje optimalnih rezultata.
Koeficijent ekonomičnosti
Koeficijent ekonomičnosti nam pokazuje odnos između prihoda i troška, te govori koliko smo uspješni u svojoj proizvodnji. Tako možemo vidjeti da se proizvodnjom rajčice u hidroponskim uvjetima može ostvariti veći prihod po jedinici troška nego proizvodnjom na otvorenom. Koeficijent ekonomičnosti iznad 1 govori da se ostvaruju veći prihodi od troška, te je proizvodnja ekonomična.
Kalkulacije proizvodnje odabranog povrća, 1 ha Kasni kupus Rani kupus Luk Mrkva Prinos, kg/ha 60.000 50.000 35.000 35.000 Cijena, 1 kg 1,00 2,00 2,00 2,00 UKUPNI PRIHOD 60.000,00 100.000,00 70.000,00 70.000,00 Presadnice/sjeme 8.400,00 14.250,00 8.750,00 8.191,20 Mineralna i organska gnojiva 4.688,80 4.165,00 3.376,50 4.317,00 Sredstva za zaštitu bilja 4.042,26 1.685,43 5.349,60 3.111,40 Vreće 1.200,00 750,00 2.100,00 4.200,00 Berba, sort. i klas. 11.538,46 12.500,00 12.500,00 9.500,00 Ostali troškovi 2.500,00 1.500,00 3.500,00 UKUPNI VAR. TROŠKOVI 32.369,52 34.850,43 32.076,10 32.819,60 PVT 27.630,48 65.149,57 37.923,90 37.180,40 Troškovi vlastite mehanizacije 2.688,17 2.552,75 1.812,57 1.606,29 Dobit 24.942,31 62.596,82 36.111,33 35.574,11 Ekonomičnost 1,7 2,7 2,1 2,0
Uspoređujući četiri povrtne kulture koje se u Hrvatskoj dosta uzgajaju može se zaključiti da su u datim uvjetima sve isplative. Izdvaja se proizvodnja ranoga kupusa. Potrebno je napomenuti da u ovim kalkulacijama nisu računati fiksni troškovi. Oni u povrćarskoj proizvodnji mogu biti značajni (stalno zaposlena radna snaga, amortizacija fiksne imovine).
Proizvodnja povrća se u Hrvatskoj treba povećavati jer smo još daleko od samodostatnosti. Da bismo bili konkurentniji na tržištu potrebno se udruživati, koristiti najnoviju tehnologiju ili se na neki način izdvojiti (ekološka proizvodnja, dostava do vrata kupaca itd.). Samo tako možemo biti uspješni u europskim okvirima.
Izvor: Gospodarski kalendar
