Malina i kupina nemaju dugu tradiciju intenzivnog uzgoja u Hrvatskoj, ali u zadnje vrijeme sve se više uzgajaju. Razlog su potrebe domaćeg tržišta, ali i tržišta sjevernih europskih zemalja gdje malina i kupina ne uspijevaju.
Kod planiranja podizanja nasada malina i kupina treba voditi računa da se ne pretjera s veličinom nasada jer je ručna berba vrlo zahtjevna i ograničavajući je čimbenik.
Malina i kupina se nalaze u sustavu poticanja podizanja trajnih nasada Vlade RH. Osim direktnog poticanja podizanja nasada postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i rokom otplate do 15 godina. Vlasnici koji podižu nasad u sklopu spomenutoga Operativnog programa mogu ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije, ovisno je li investicija svrstana u jednostavnu ili složenu.
Prema pravilniku o poticajima za voćarske vrste, malina i kupina spadaju u prvu skupinu i za njih poticaj iznosi 24 000,00 kn/ha, ili 32 400,00 kn/ha na područjima od posebnog državnog interesa.
Osim poticaja za podizanje nasada postoje i poticaji za godišnje održavanje nasada i iznose 2500,00 kn/ha. Minimalna površina koja se potiče je 0,5 ha. Zahtjev za isplatu poticaja podnosi se najkasnije šest mjeseci nakon završetka sadnje, i to za razdoblje najviše tri roka sadnje unatrag.
Zahtjev potpisuje i stručna osoba Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu nakon pregleda podignutog nasada. Uz državne poticaje u većini slučajeva postoje i poticaji županija, gradova i općina na čijem prostoru se podižu nasadi.
Malina i kupina su kulture koje dolaze u puni rod vrlo rano te već za nekoliko godina vraćaju uložena sredstva. Razmak sadnje kreće se kod kupina od 1,2 do 1,5 x 2,2 do 2,6 m. Minimalan broj sadnica kupina za ostvarivanje poticaja je 1250 kom. / ha. Maline se sade na razmak od 0,4 do 0,5 x 1,8 do 2,6 m. Minimalan broj sadnica malina za ostvarivanje poticaja je 4000 kom. / ha.
