Povrće kao izvor vitamina, minerala i vlakana utječe na dobro zdravlje pojedinaca. Uvođenjem povrća u prehranu utječe se na poboljšanje imunološkog sustava, vida, i smanjenje pojave ozbiljnijih bolesti (primjerice raka). U svijetu, vodeći proizvođači svježeg povrća u 2020. su Kina, Indija, SAD i Turska. Najviše se u svijetu proizvodi rajčica, luk, krastavac i kupus, dok je najmanja proizvodnja mahuna i artičoka.

U Hrvatskoj, površine pod povrćem rastu od 2015. do 2018. g. te je vidljiv pad površina pod povrćem u 2019. g. Najviše je površina pod kupusom i lukom i češnjakom u 2019. g. Salata i krastavci se uzgajaju na najmanje površina.

Graf 1: Površine pod povrćem u Hrvatskoj, 2015.-2019.

Izvor: www.dzs.hr

Trend rasta površina prati i proizvodnja povrća. Raste od 2015. do 2018. g., a u 2019. bilježi se pad za oko 15 tisuća tona u odnosu na 2018.g. Od proizvodnji najzastupljenije su kupus (19 %), rajčica (13 %) i luk (13 %). Prosječni prinos povrća u petogodišnjem promatranom razdoblju je 19,84 t/ha. Najveći prinosi po hektaru (veći od prosjeka) ostvaruju rajčice i krastavci u zaštićenim prostorima. Najmanji su prinosi graha (6,4 t/ha u 2019. g.) i graška (8,1 t/ha u 2019. g.).

Graf 2: Proizvedene količine povrća u Hrvatskoj, 2015.-2019.

Izvor: www.dzs.hr

Obilježja mini (baby) povrća

Mini ili baby povrće prvo se javilo u Engleskoj 1800.-ih godina. U počecima se koristilo u sektoru restorana, kao ukrasi jelima, te kasnije u salatama, prilozima i predjelima. Danas je sve više zanimljivo potrošačima i proizvođačima općenito.

Baby povrće predstavlja manju verziju proizvoda (primjerice rajčica, kukuruz, krastavac) u odnosu na klasični proizvod, u punoj veličini. Najčešće je riječ o standardnim sortama povrća koje se beru u još nezreloj fazi proizvoda, dok je taj proizvod još maleni. S druge strane, mogu postojati i sorte povrća koje su genetički razvijene s namjenom proizvodnje mini povrća. Karakteristika baby povrća je da su kvarljivi proizvodi i imaju kraći rok trajanja u odnosu na klasične proizvode.

Pojedinci smatraju kako je takvo baby povrće ukusnije, i da je u mnogim slučajevima cijelo povrće jestivo. Potrošnjom takvog povrća ostaje malo ili čak nema uopće otpada. Karakteristika baby povrća je da se ono mora u pravo vrijeme ubrati, dok su plodovi sitniji. Najčešće se uzgaja na poljima, u staklenicima ili u tunelima. Sve povrće se može uzgajati kao baby povrće, od kukuruza, krumpira, cikle, artičoke, poriluka, mrkve, krastavaca, prokulica, rajčica i sl. U Hrvatskoj su najpoznatije rajčice (Cherry rajčice) i baby špinat. Baby lubenice se uzgajaju i prednost su za manje obitelji. Njima su standardne veličine lubenice prevelike, ili za obitelji s manje prostora za skladištenje hrane.

Sve popularinije baby povrće- baby špinat
Svježa baby mrkva
Baby kukuruz svjež i ukiseljen
Mini rajčice (trešnjolike)

Ekonomski pregled proizvodnje baby povrća

U slučaju proizvodnje baby povrća početna investicija bi trebala obuhvatiti zemljište i pripremu zemljišta za uzgoj baby povrća, kupnju sjemena i postavljanje sustava za navodnjavanje. Nakon proizvodnje i branja plodova potrebna je kupnja određenih pakiranja i ambalaže i nabava opreme za rukovanje proizvodima nakon berbe.

Očekivani ekonomski povrati se razlikuju ovisno o sorti, količini proizvodnje i cijenama proizvoda. Primjerice, na podacima s područja Sjedinjenih Američkih Država, posebno, vrhunsko baby povrće (mikro zelenje i baby salate) na veličini gredice od 100 stopa (jedna stopa = 0,3048 metara), prodana je po cijenama od 25 do 50 dolara po kg. Uzgoj takvog povrća, mogao bi doprinijeti povećanju prodaje pojedinaca, te donijeti povrat tri do pet puta veći od uzgoja i prodaje klasične miješane zelene salate na 100 stopa. Očekuju se veće cijene baby povrća u odnosu na cijene tradicionalnog povrća. Veća cijena baby povrća pokriva više troškove rada općenito i troškove posla nakon berbe povrća.

Primjerice dostupni podaci iz Hrvatske pokazuju kako Cherry rajčice kao baby povrće u 2021. godini su ostvarile prosječnu cijenu od 19,18 HRK/kg (min 6 HRK/kg, max 44 HRK/kg), dok je rajčica u grozdovima imala prosječnu cijenu od 8,05 HRK/kg (min 3 HRK/kg, a max 15 HRK/kg), a okrugla rajčica 6,57 HRK/kg (min 5,30 HRK/kg, a max 11 HRK/kg). Vidljivo je kako Cherry rajčica ima i više od dva puta veću cijenu od rajčice u grozdovima, i čak tri puta od cijene okrugle rajčice. Maksimalna cijena Cheery rajčice dostiže i 44 HRK/kg u odnosu na preostale dvije vrste rajčica, koje dostižu maksimalno 15 HRK/kg.

Tablica 1: Usporedba cijene baby rajčice i ostalih vrsti rajčica u 2021. godini

Tip rajčiceProsječnaMinimalnaMaksimalna
Cherry rajčice19,18 HRK/kg6 HRK/kg44 HRK/kg
Rajčica u grozdovima8,05 HRK/kg3 HRK/kg15 HRK/kg
Okrugla rajčica6,57 HRK/kg5,30 HRK/kg11 HRK/kg
Izvor: TISUP

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoje su najbolje sorte krastavaca za preradu?
Sljedeći članakZvončić – nježna vrsta za teške uvjete
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.