Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva. Za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.

Promjene u ruralnom prostoru Hrvatske

Ruralni prostor doživljava promjene tijekom dužeg razdoblja. Mnoštvo promjena spadaju u one za koje možemo sa sigurnošću reći da su „promjene na bolje“, neke promjene možemo svrstati u „promjene na lošije“. Za treću skupinu kažemo da su „uobičajena promjena kao posljedica suvremenog ekonomskog razvitka“. Najveća promjena je vidljiva kod životnog prostora kojega dijelimo na urbani i ruralni ili nepotpuno točno, ali uvriježeno na gradski i seoski.

Hrvatski ruralni prostor od devedesetih godina prošlog stoljeća bio je i jest pod utjecajem dvaju procesa i to jednog neprirodnog, tj. ratnog stradanja te drugog, povijesno nigdje neizbježnog – utjecaja ekonomskog razvoja. I jedan i drugi, jedan više i jače u kraćem vremenu, drugi postupnije i manje uočljivo, ali istodobno s lošim učincima u dužem razdoblju, doveli su do značajnih promjena u ruralnom prostoru Hrvatske. Mnoštvo je lošega iz svega proizašlo te se nalazimo na raskrižju dvaju puteva: jednog na kojem možemo stajati, gledati iza sebe i čekati da i nas neki (ne)očekivani val ponese ili drugi, kojim ne želimo krenuti nego pokušati nešto učiniti za prostor naših predaka, nas samih ali i naših potomaka. I tu polazimo od primisli da „svako zlo ponekada ima i nešto dobro ili da svaka neprilika postaje i drugima prilika“.

Mnoštvo je uradaka o promjenama u ruralnom prostoru koje možemo skupiti u nekoliko tematskih skupina. I, na kraju, u svakom pogledu, i javna i polujavna vlast odluči pomoći tom posrnulom dijelu države te se danas nude sredstva i mogućnosti. Ali, nerijetko se zakasni jer veliki problem je da nema niti onih koji bi osmislili potrebno sredinama, a još manje je onih koji bi to koristili. Prostor oplemenjuju i čuvaju ljudi u zajednicama, ekonomskim i društvenim, od kojih su se kao najefikasnije pokazala obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Povećava se broj gospodarstava koja proizvode samo za naturalne potrebe, jedni zbog godina, a drugi zbog nekonkurentnosti, a mala pozornost se posvećuje proizvodima i uslugama koji su nekada postojali ili zamiru. Njihovom aktivacijom bi se proizvodi i usluge očuvali od zaborava, potakao interes kupaca za ruralni prostor i povećao dohodak pučanstva seoskih/lokalnih zajednica.

""

Kako do zarade?

Pretpostavke za proizvodnju i trženje

Poljoprivredna proizvodnja i prerađevine s malih gospodarstava

Proizvodi i dohodak s gospodarstva kao dopunska djelatnost

Maslinovo ulje

Med i ostali pčelinji proizvodi

Konzervirano povrće

Proizvodi od šibe i drveta

Izrada glazbala

Hrvatska je bogata u svojoj različitosti

Kipari i slikari

Tkalci i prelci

Kovači

Kožari

Poplunari

Travari

Lončarstvo

Narodna nošnja

Održavanje puteva

Sakupljanje gljiva

Uspješna priča obitelji Anić s Velebita

Najljepše selo na svitu

Njihov kravlji sir nadaleko je poznat

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018

Prethodni članakNewsletter 22/2018
Sljedeći članakBiološko – dinamička poljoprivreda, najstariji oblik ekološke poljoprivrede
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.