Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

Nažalost, većina malih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno opremljena, i nema svoja skladišta, sušare i pogone za preradu i finalizaciju proizvoda, te je prisiljena prodavati svoje proizvode u doba godine u kojem dospijevaju i u kojem im je prodajna cijena u pravilu najniža. Rezultati studije provedene u Velikoj Britaniji govore da se povećanjem broja porcija voća i povrća s pet na deset dnevno znatno smanjuje rizik od obolijevanja od srčanih bolesti i raka, a i povećavaju izgledi za duljim životnim vijekom. Osim svježeg, i prerađeno povrće i voće ima svoju hranjivu, ali i posebnu tržišnu vrijednost. Da bi prerada bila ekonomski uspješna potrebno je uskladiti primarnu proizvodnju s preradom, odnosno osigurati dovoljne količine dovoljno kvalitetne sirovine koja će se prerađivati. Iako Republika Hrvatska ima povoljne klimatske i agroekološke uvjete za proizvodnju voća i povrća, još uvijek je ta proizvodnja nedostatna, pa smo tako prošle godine uvezli čak 71 kg voća i povrća po stanovniku. Nažalost, Hrvatska zadovoljava samo oko polovicu svojih potreba za voćem i povrćem, pa je i prerada istih jedan od najslabije razvijenih dijelova prehrambene industrije.

""

Potpore za ulaganja u preradu

Poljoprivrednici koji su zainteresirani za preradu imaju mogućnost dobivanja sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. u sklopu podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“. U sklopu ove podmjere moguće je, između ostalog, sufinanciranje objekata za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja, cvijeća i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući preradu ostataka iz proizvodnje, te objekata za preradu maslina, komine masline s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, a vrijednost potpore može iznositi od 15.000 EUR do 2.000.000 EUR po projektu. Intenzitet potpore iznosi najviše 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Jedna od značajki prerade voća i povrća je raznovrsnost proizvoda i mogućnost prilagodbe promjenjivim zahtjevima tržišta. Tu posebno mjesto pripada malim pogonima koji svojim specifičnim asortimanom mogu dopuniti standardnu ponudu velikoserijske proizvodnje.

U sklopu ove operacije Brana d.o.o. iz Virovitice dobila je potporu u iznosu od 1.901.974,28 kuna, uz intenzitet potpore od 50 posto ukupno prihvatljivih troškova za modernizaciju i opremanje objekta za preradu voća i povrća, čime im je omogućeno konkurentnije poslovanje. Ova tvrtka posjeduje ULO hladnjaču kapaciteta od 2.200 tona, čiji prirodni nastavak je bilo ulaganje u pogon za proizvodnju sokova i sušenog voća i povrća.

Kako registrirati preradu voća i povrća?

tablica: Analiza troškova i dobit pri sušenju šljiva

tablica: Procjena ulaganja u hladnjače različitog kapaciteta, EUR

Sušenje poljoprivrednih proizvoda

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 18/2018

Prethodni članakIndijaneri
Sljedeći članakVeliki uspjeh hrvatske tvrtke- Fanon osvojio srebrnu medalju
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.