Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.
Nažalost, većina malih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno opremljena, i nema svoja skladišta, sušare i pogone za preradu i finalizaciju proizvoda, te je prisiljena prodavati svoje proizvode u doba godine u kojem dospijevaju i u kojem im je prodajna cijena u pravilu najniža. Rezultati studije provedene u Velikoj Britaniji govore da se povećanjem broja porcija voća i povrća s pet na deset dnevno znatno smanjuje rizik od obolijevanja od srčanih bolesti i raka, a i povećavaju izgledi za duljim životnim vijekom. Osim svježeg, i prerađeno povrće i voće ima svoju hranjivu, ali i posebnu tržišnu vrijednost. Da bi prerada bila ekonomski uspješna potrebno je uskladiti primarnu proizvodnju s preradom, odnosno osigurati dovoljne količine dovoljno kvalitetne sirovine koja će se prerađivati. Iako Republika Hrvatska ima povoljne klimatske i agroekološke uvjete za proizvodnju voća i povrća, još uvijek je ta proizvodnja nedostatna, pa smo tako prošle godine uvezli čak 71 kg voća i povrća po stanovniku. Nažalost, Hrvatska zadovoljava samo oko polovicu svojih potreba za voćem i povrćem, pa je i prerada istih jedan od najslabije razvijenih dijelova prehrambene industrije.
Potpore za ulaganja u preradu
Poljoprivrednici koji su zainteresirani za preradu imaju mogućnost dobivanja sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. u sklopu podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“. U sklopu ove podmjere moguće je, između ostalog, sufinanciranje objekata za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja, cvijeća i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući preradu ostataka iz proizvodnje, te objekata za preradu maslina, komine masline s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, a vrijednost potpore može iznositi od 15.000 EUR do 2.000.000 EUR po projektu. Intenzitet potpore iznosi najviše 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Jedna od značajki prerade voća i povrća je raznovrsnost proizvoda i mogućnost prilagodbe promjenjivim zahtjevima tržišta. Tu posebno mjesto pripada malim pogonima koji svojim specifičnim asortimanom mogu dopuniti standardnu ponudu velikoserijske proizvodnje.
U sklopu ove operacije Brana d.o.o. iz Virovitice dobila je potporu u iznosu od 1.901.974,28 kuna, uz intenzitet potpore od 50 posto ukupno prihvatljivih troškova za modernizaciju i opremanje objekta za preradu voća i povrća, čime im je omogućeno konkurentnije poslovanje. Ova tvrtka posjeduje ULO hladnjaču kapaciteta od 2.200 tona, čiji prirodni nastavak je bilo ulaganje u pogon za proizvodnju sokova i sušenog voća i povrća.
…
Kako registrirati preradu voća i povrća?
…
tablica: Analiza troškova i dobit pri sušenju šljiva
…
tablica: Procjena ulaganja u hladnjače različitog kapaciteta, EUR
…
Sušenje poljoprivrednih proizvoda
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 18/2018
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
