Banana je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka. Postoje podaci da se banana uzgajala na području ondašnje Asirije oko 1100.g. pr. Kr. i bila je poznata svim starim civilizacijama na podrušju današnje zapadne Azije. Na područje Sredozemlja i Sjeverne Afrike banana je dospjela oko 400. g. pr. Kr.. Zahvaljujući vojnicima Aleksandra Velikog, koji su sadnice donijeli iz Indije. Prvotno je banana došla u Egipat. Zatim se proširila uz Nil u istočnu Afriku, gdje se zbog povoljne klime udomaćila i danas se plantažno uzgaja u mnogim zemljama. Posebice u Ugandi koja je ujedno i veliki izvoznik banana. Iz Egipta banana se zahvaljujući arapskim trgovcima preko sjeverne Afrike proširila do zapadne Europe (Portugal i Španjolska).
Zahvaljujući Španjolcima i Portugalcima sadnice banane prenesene su u njihove kolonije u Srednjoj i Južnoj Americi. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta, na tim područjima banana se brzo udomaćila i postala važnom prehrambenom namirnicom tamošnjeg stanovništva. Danas se na tom području nalaze i najveći proizvđači i izvoznici banana. Južni dio Europe bananu je upoznao zahvaljujući rimskim vojnicima koji su je donijeli s vojnih pohoda po sj. Africi i Bliskom istoku. U Europi banana je dugo bila dekorativna biljka. Kao hrana počela se koristiti nakon uspostave trgovine s područjima intenzivnog uzgoja, pa se tako kao voće u Europi intenzivno počela koristiti na prijelazu 19. u 20. st.
Pri spomenu banane osim na plod sjetimo se i stabla, koje se zbog sličnosti s palmama naziva “bananina palma”. Taj je naziv usprkos sličnosti pogrešan, jer banana nije palma. Zapravo je grmolika biljka koja zbog specifičnog rasporeda listova oblikuje i do 6 m visoko “stablo”. Listovi zapravo izrastaju iz korijena. U svom početnom dijelu peteljka listova je široka i mesnata. Obavija se jedna oko druge tako da oblikuju nešto nalik na “stablo”. To stablo je mekano, promjera i do 50 cm, i na vrhu nosi 3 – 4 m duge i 1 m široke listove. Plojka listova je obično kompaktna, ali se često zbog vanjskih utjecaja (vjetra) raspara.
Tijekom života svaka biljka stvara jedan jednostavni cvat koji se pojavljuje kao veliki pup na vrhu cvjetne stabljike. Sastoji se od velikog broja cvjetova okruženih mesnatim crvenkastim cvjetnim lapovima, koji otpadaju kako plodovi dozrijevaju. Cvjetna stabljika izbija iz korijena i proteže se kroz sredinu stabljike i izbija na vrhu između listova. Unutar “cvatnog pupoljka” nalazi se i do 300 ženskih cvjetova. Skupljenih u nakupine od 10 – 20 cvjetova, smještenih u nekoliko redova.
Muški su cvjetovi odvojeni i nalaze se iznad ženskih. Nakon oplodnje iz cvjetova se razvijaju plodovi u nakupinama od 10 do 20, koji su odmah slični banani i vrhom su okrenuti prema gore. U jednom busenu može biti i do 200 plodova. Plodovi kultiviranih banana nemaju sjemenke pa se razmnožavaju vegetativno mladicama koje izbijaju iz korijena. Nakon što donese plod, biljka banane odsijeca se ili sama propada, a nadomješta se mladicom iz korijena. Korijen je aktivan i do 12 godina i tijekom tog perioda daje nove mladice. Banana je brzorastuća biljka i u povoljnim uvjetima na plantaži cvate 8 – 12 mj. Plodove donosi za daljih 6 – 8 mjeseci.
