Korabica se kod nas uglavnom uzgaja u prigradskim gospodarstvima za tržište, i u kućnim vrtovima u kontinentalnom području, dok u Dalmaciji gotovo nije poznata.

Pogodne temperature za uzgoj

Minimalna temperatura klijanja je 3 do 5 ºC, a optimalna između 18 i 20 ºC. Za rast i formiranje pravilne zadebljale stabljike optimalne su temperature 14-20ºC danju i 8-12ºC noću, te temp. tla viša od 8ºC. Zadebljavanje stabljike svjetlo zelene ili ljubičaste boje, koja do tehnološke zrelosti poprimi kuglast, kuglasto spljošten ili ovalan oblik, počinje nakon razvoja četvrtog do sedmog pravog lista. Temperature više od 20 ºC pospješuju rast lišća na račun zadebljale stabljike. Temperature oko 0 ºC izazivaju staklavost lišća i zadebljale stabljike. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u grijanom zaštićenom prostoru uz temperature od 14 do 16 ºC.

Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. U sušnim uvjetima uz visoke temperature u unutrašnjem parenhimskom tkivu zadebljale stabljike, stvaraju se odrvenjeli provodni snopovi (končavost) i takva korabica više nije upotrebljiva.

Ako su biljke s više od 2 prava lista tijekom 6 tjedana izložene niskim temperaturama od 2-8oC, prelaze u generativnu fazu. Odnosno, dolazi do izduživanja zadebljale stabljike i proraštanja cvjetnih grana. Temperature od 8 do 11 oC još mogu izazvati vernalizaciju, ali to neće utjecati na formiranje zadebljale stabljike.

Tlo i plodored

Za proljetnu proizvodnju korabice prikladnija su lakša tla, koja se brže zagrijavaju. Dok su za jesensku proizvodnju povoljnija srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla od 6 do 7,5. Na kiselijim tlima, za predkulturu je potrebno izvršiti kalcifikaciju. Korabica se obično uzgaja nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Do ponovne sadnje na isto mjesto potrebno je najmanje 3 sezone. To je rijetkost, jer zbog kratke vegetacije korabica često dolazi kao predkultura, međuusjev ili drugi usjev. U brdsko-planinskom području, Gorskom Kotaru i Lici moguće je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve i sadnje uskladiti s dužinom vegetacije kultivara.

Izbor kultivara- korabica

Europske sjemenarske tvrtke nude sve više različitih kultivara korabice, i F1 hibrida hibrida. Oni se odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednačenošću tehnološke zriobe i većim i kvalitetnijim prinosom. Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40-100 dana. Veličina zadebljale stabljike od 70 g u ranih kultivara do 2,5 kg u kasnih. Zadebljala stabljika je u većine kultivara svjetlo zelena (obično se naziva bijela) ili plavo ljubičasta (plava), okrugla ili okruglo spljoštena. Od dobrih se kultivara traži otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i štetnike.

Sjetva i proizvodnja presadnica

U sandučićima ili na gredici, može se uz sjetvu 2g/m2 proizvesti do 500 presadnica golog korijena. Sjetvom u polistirenske kontejnere može se za 4 do 5 tjedana proizvesti do 600 presadnica/m2 sa 3 do 5 listova. Za jesensku proizvodnju presadnica sije se na gredice na otvorenom ili u kontejnere na zaklonjenom prostoru uz učestalo vlaženje. Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lako pristupačnom obliku. Općenito se preporučuje 1,45 do 2,25 kg N, 0,8 kg P2O5, i 1,8 kg K2O na 100 m2, a primjena dušika u 2 do 3 obroka. Korabica se sadi na uzdignute gredice, koje treba pripremiti barem 2 tjedna prije planirane sadnje, kako bi se tlo sleglo i površinski sloj dobro prosušio. Malč od crne PE-folije omogućuje brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvjete rasta biljka nakon sadnje.

Za jesensku proizvodnju gredice nisu neophodne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti. Presadnice se sade na istu dubinu ili malo dublje nego što su bile na gredici ili u lončiću. Rani kultivari, koji su slabije bujni, a beru se čim dostignu traženu veličinu zadebljale stabljike sade se na razmak 25x25cm ili 30x25cm. Odnosno, 13-16biljaka/m2. Pri gušćoj sadnji biljke previše zasjenjuju jedna drugu, lišće se izdužuje, stabljika ne postiže veličinu i oblik, a vegetacija se produžuje.

U jesenskom uzgoju srednje kasnih i kasnih kultivara sadi se 8-12biljaka/m2, odnosno, na razmak 40×30 ili 30x30cm. Ako se prije sadnje koristi herbicid, treba ga pažljivo izabrati, vodeći računa o dužini vegetacije korabice i kulturi koja će ju slijediti. Međuredna obrada uz prihranu dušikom može se provesti kad stabljika počne odebljavati. Najvažnija je mjera njege održavanje vlage tla iznad 65% poljskog vodnog kapaciteta. Kako u slučaju jačih oborina ne bi došlo do pucanja zadebljale stabljike.

Korabica – ukusna i hranjiva

Korabica se najviše bere ručno, režući oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. Istovremeno se odrežu svi stariji i oštećeni listovi. Najranija proljetna korabica za tržište prodaje se sa svim zdravim i neoštećenim lišćem.

Zadebljala stabljika i mlado lišće korabice koristi se za ukusno proljetno varivo. Pripravljaju se juhe, variva, različiti prilozi, a naribana zadebljala stabljika odlicna je svježa salata začinjena octom i uljem ili majonezom. Kasna jesenska korabica dobro se čuva u podrumima, pa može doprinijeti raznolikosti zimske prehrane. Ugodan okus korabici daju organske kiseline. Jabučna, limunska, jantarna i fumarna, a po količini i odnosu ovih kiselina plavi kultivari su bogatiji od bijelih.

Rani i srednjerani kultivari koji dospijevaju u drugoj polovici svibnja, lipnju i početkom srpnja, prodaju se samo s vršnim listovima. Dok jesenski, kasni kultivari bez lišća. U proljetnom uzgoju berba je obično višekratna, a beru se samo biljke koje su dostigle traženu veličinu zadebljale stabljike. Hibridni kultivari su ujednačeniji, pa se beru dvokratno ili jednokratno. Prinosi rane korabice mogu biti od 20 do 30, a jesenske, kasne i do 50 t/ha. Korabica s lišćem može se skladištiti samo kraće vrijeme, 2-3tjedna na temperaturi od 0-1ºC i 97% relativne vlage zraka. Jesenska korabica bez lišća može se skladištiti u podrumima kroz više mjeseci.

""

Prethodni članakIsplaćeno 476,6 milijuna kuna poljoprivredne potpore
Sljedeći članakEkološki uzgoj jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.