Indijsko-indonezijski prostor kolijevka je naše domaće kokoši, a njezin je praoblik crvena divlja kokoš, pripitomljena prije više od 4000 godina, kako se pretpostavlja. Tako iz tog razdoblja indijske visoke kulture, u ruševinama grada Mohenjo Daro, nalazimo vrlo zanimljive i važne ostatke naselja iz trećeg tisućljeća pr. Kr. (eneolitička kultura Inda), a među njima i glinene figurice i kosti težinski većih pasmina kokoši. Uzmemo li u obzir da u prvoj fazi pripitomljavanja obično dolazi do stanovita nazadovanja u rastu, da bi se tek u kasnijim generacijama postigla neka veća veličina te vrste, zaključujemo da su stanovnici tih gradova već znatno prije držali kokoši, što se i spominje u drevnim kineskim spisima starima oko 4800 godina. Crvena divlja kokoš i njezinih pet podvrsta (murghi, spadiceus, jabouillei, gallus i bankiva) rasprostranjene su od južnih obronaka Himalaja na sjeveru, pa sve do Indokine i Jave na jugu. Vrlo su prilagodljive i mogu živjeti na nadmorskoj visini od nula do 1800 metara. Nastanjuju kišne šume, džungle, bambusove i mangrove šume, a često u većim skupinama, u potrazi za hranom, dolaze iz šuma na rubove kultiviranih područja u tropskom i suptropskom pojasu. Pijetla nominalne podvrste karakterizira osobito velika, nazubljena krijesta, kao i veliki mliječnobijeli podušnjaci. Krijesta, podbradnjaci i golo lice skrletno su crvene boje. Perje je na vrhu glave plamenocrvene boje, a dugačko pokrovno perje na vratu (griva) narančastozlatne boje. Gornji dio leđa, velika površina krila i donji dio plavozelena su odsjaja, a središnji je dio leđa tamnocrven. Donji dio leđa je kestenjastocrven, prema trtici na sedlištu prelazi u vatrenonarančastocrvenu boju. Dugačak crni rep metalnozelenkasta je odsjaja, a sama trtica ukrašena pahuljastim bijelim perjem. Kljun je smeđ, šarenica oka narančasta do crvena, noge plavosive do smeđaste. Mjereno od vrha kljuna pa do kraja repa, pijetao je dugačak 65 – 75 cm i teži 800 – 1300 grama.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPadovanska kokoš – raskoš boja
Sljedeći članakBožićno blagovanje
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.