Cvatući grmovi od svibnja do rujna

Od svibnja do konca ljeta cvate većina ukrasnih grmova. Koncem proljeća i početkom ljeta cvatu kerija, pajasmin (Philadelphus), suručica (S. x vanhouttei), vajgela (Weigela) i dr. Ljeti cvatu sljedeće vrste: Kerria “Pleniflora”, petoprsta (P. fruticosa), pljuskavica (H. calycinum), suručica (S. x bumalda), lantana (Lantana camara), santolina (Santolina) i dr.

Kerija (Kerria) cvatući grmovi koji preferiraju plodnije tlo na osunčanim i polusjenovitim položajima.

Jedini predstavnik ovog roda je K. Japonica kompaktna široka rasta, visine 1,5 m, s jednostavnim ili ispunjenim žutim cvjetovima koji se pojavljuju od svibnja do lipnja. Kultivar “Pleniflora” nešto je višeg rasta od jednostavne kerije i ima ispunjene tamnožute cvjetove koji se pojavljuju od svibnja do rujna, pa je zbog dugotrajne cvatnje vrlo tražen za sadnju na istaknutijim mjestima u vrtu. Pogodan je za sadnju uz ograde i za zatvaranje prolaza. Cvjetovi su prikladni za rez. Osim zelenih postoje i kultivari bijelo prošaranih listova. Kao i osnovna vrsta dobro podnosi onečišćenje, pa je prikladan za sadnju u gradskim parkovima, uz prometnice i tvornice. Kerija se orezuje nakon cvatnje, a ocvali izboji skrate se do prvoga postranog izboja. Svake treće godine može se, radi pomlađivanja, porezati do zemlje ali iduće sezone neće cvjetati.

Lantana (Lantana) cvatući grmovi koji krase vrtove primorskih krajeva, dok se u unutrašnjosti mogu uzgajati u cvjetnim posudama.

Odgovara joj svijetlo mjesto na suncu ili u polusjeni, u duboku, hranjivu i propusnu tlu. Njega se sastoji od zalijevanja u razdoblju intenzivnog rasta i otkidanju rastućih vrhova, kako bi se postignuo razgranatiji i gušći rast. Da bi se produžila cvatnja, ocvali se cvjetovi redovito uklanjaju. Biljke koje rastu u loncima treba prije jače studeni unijeti u zatvoreno, gdje će prezimjeti pri 6 – 10° C, uz povremeno zalijevanje. Najčešće se uzgaja vrsta Lantana camara, robusni grm tamnozelenih listova koji su izvrsna podloga za žute, narančastožute i narančastocrvene cvjetiće skupljene u privlačne kupolaste cvatove. Cvatnja je obilata, a traje cijeloga ljeta od lipnja do listopada. Hibridne sorte odlikuju se gušćim rastom i bogatijom cvatnjom u svim mogućim bojama, pa i bijeloj. Niski grmovi visine do 60 cm i ?irine 100 – 120 cm izvrsni su pokrivači tla. Vrlo su otporni na jače pljuskove.

Pajasmin (Philadelphus) jedan je od najzahvalnijih grmova proljetne cvatnje, mirisavih, medonosnih cvjetova koji dolaze u grozdovima, a najčešće su bijele ili krem boje, ponekad s nijansom ružičaste.

Postoje oblici jednostavnih i ispunjenih cvjetova. Uspijeva na svakom tlu i položaju, ali za bogatiju cvatnju treba više svjetla. Sadi se samostalno i u skupinama. Orezuju se stari izboji i oni s ocvalim cvjetovima.
Ph. coronarius je najčešće u uzgoju sa svojim oblicima jednostavna ili ispunjena cvijeta. Naraste oko 3 m visok, kompaktne je krošnje koju čine čvrste, ali ljupke šibe. Cvate od svibnja do lipnja bijelim, mirisavim cvjetovima kojih je 5 – 10 u grozdu. Ph. grandiflorus naraste oko 3 m visok, a cvate u lipnju velikim bijelim cvjetovima smještenima pojedinačno ili po 2 – 3 u kitici. Dobro podnosi onečišćenje.

Ako razmišljate kako privući ptice u vrt, najbolje je to učiniti sadnjom petoprste (Potentilla). To su cvatući grmovi čiji su plodovi poslastica za ptice.

Grmovi petoprste ne narastu viši od 1 m, pa su prikladni za male vrtove. Vrlo su cijenjeni i niski oblici kao pokrivači tla i biljke za kamenjar. Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju od ranog proljeća do konca ljeta, te gusti, čipkasti listovi. Sadi se pojedinačno i u skupinama, služi za niske, cvatuće živice te kao okvir za gredice. Nema velikih zahtjeva za tlom, dobra je prosječna vrtna zemlja. P. fruticosa niska je i gusta rasta (70, a u povoljnim uvjetima 150 cm), a cvate od travnja do listopada. Boja cvjetova ovisno o kultivaru može biti u nijansama žute, ružičaste, narančaste i crvene. P. f. var. arbuscula gotovo da puže po tlu pa je prikladna za kamenjare. Cvjetovi su krupni, blistave žute boje.

Šibolike, elegantne grane pljuskavice (Hypericum) nose lijepo oblikovane listiće i žute cvjetove koji dolaze pojedinačno ili u malim skupinama.

Neke vrste stvaraju i privlačne bobice koje se stavljaju u cvjetne aranžmane. Ovisno o vrsti ili kultivaru narastu 30 – 150 cm visoko. Najbolje uspijevaju u humusnom tlu dobre ocjeditosti, na osunčanu ili polusjenovitu mjestu. H. calycinum je, u pravilu niski grm visine 70 – 100 cm i jedan je od najboljih pokrivača tla. Cvate od srpnja do rujna zlatnožutim, zdjelastim cvjetovima promjera 6 – 10 cm. Neumorno raste i širi svoje, gotovo zimzelene izboje. Dobro podnosi i duboku sjenu, propuh i siromašno tlo. Kultivar “Hidcote” je listopadni grm široka rasta i visine 1 – 1,5 m koji cvate od srpnja do listopada žutim cvjetovima. Privlačan je njegov kuglasti oblik koji se postiže orezivanjem. H. olympicum i H. polyphyllum spadaju među najmanje vrste, posebno prikladne za sadnju u kamenjarima.

Santolina (Santolina) cvatući grmovi koji potječu iz sredozemnih područja, a osim bogate cvatnje u srpnju i kolovozu odlikuje se i nježnim fino razdijeljenim, aromatičnim listovima.

Cvat je kuglast, žute, krem ili bijele boje. Zahtijeva toplo stanište na zaštićenu i osunčanu položaju. Rabi se za sadnju obruba ili kao okvir za gredice. Tlo mora biti hranjivo i ocjedito. Otporna je na propuh i slane morske vjetrove. Za jakih zima treba je zaštititi. U proljeće se odreže do zemlje nakon čega će potjerati izboje. S. chamaecyparissus kompaktni je i snažni grm visine 30 – 50 cm, sa srebrnastim “filcanim“ izbojima. Zlatnožuti cvatovi nalikuju gumbima i imaju promjer od 1,5 cm. Izbijaju na vrhovima nježnih izboja.

Cvatući grmovi u rodu suručica (Spiraea) pripadaju brojne vrste i kultivari elegantnih grana, nježnih listića i metličastih ili štitastih cvatova sačinjenih od bijelih ili ružičastih cvjetića.

Vrste proljetne cvatnje cvatu na prošlogodišnjim, a vrste ljetne cvatnje na ovogodišnjim izbojima. Obično se sade pojedinačno ili u skupinama, a rabe se i za prirodne živice. Vole hranjivo, propusno tlo, na osunčanu ili polusjenovitu položaju. Tradicionalno se uzgaja S. x vanhouttei sa snježnobijelim cvatovima na elegantnim granama. Cvate od svibnja do lipnja, a naraste 1,5 m visoko. S. x bumalda hibridi cvatu, ovisno o sorti od srpnja do rujna. Uspravna su rasta i visine do jednog metra. Kultivar “Anthony Waterer” cvate u lipnju ili srpnju, a cvat je veliki, crveni štitac. Široke je krošnje i visine je 50 – 100 cm. Ocvale cvatove treba uklanjati kako bi se produžila cvatnja. Prikladna je za pokrivanje većih ili manjih površina, za cvatuće živice slobodna rasta, a rabi se i kao rezano cvijeće.

Cvjetovi vajgele (Weigela) dolaze u nijansama ružčaste, crvene, žute i bijele boje, a skupljeni su u cvatovima.

Visina grma je 1,5 – 2,5 m. Nema posebnih zahtjeva za tlom, a uspijeva na jakom suncu kao i u polusjeni. Sadi se pojedinačno ili u skupinama te u kombinaciji s drugim višim i nižim vrstama. Vrsta W. floribunda naraste 2 – 3 m visoko, a cvjetovi koji se pojavljuju od svibnja do lipnja izvana su tamnoružičaste boje koja prema unutra prelazi u svijetlocrvenu do bijelu. Weigela hibridi visoki su do 2 m i većinom cvatu od svibnja do lipnja. “Bristol Ruby” robusni je grm zagasitocrvenih cvjetova, “Candida” ima svježezelene listove i bijele cvjetove, a “Newport Red” snažna je rasta i vinskocrvenih cvjetova.