Iako jednogodišnje cvatuće biljke nisu dugovječne i u njima uživamo samo u jednoj sezoni, one itekako imaju vrijedne odlike koje na nebrojeno načina možemo iskoristiti za uređenje vrta i okućnice.
Za razliku od drveća, grmova i trajnica, ove biljke neprekidno cvatu od proljeća do prvih mrazeva te u vrt unose obilje boja i oblika. Jednogodišnje cvijeće jednostavno je nezamjenjivo u stvaranju raskošne, rascvjetane atmosfere u vrtu. Jednogodišnje cvijeće vrlo je raznoliko. Ovisno o vrsti razlikuje se načinom rasta (grmoliki, razgranati, izduženi, puzeći, viseći i penjući), a listovi mogu biti raznih veličina i oblika.
Neke vrste imaju drugačije obojene ili prošarane listove (primjerice ukrasna kopriva, batat, dobričica…). I cvjetovi se jako razlikuju veličinom i oblicima, mogu biti jednostruki i višestruki, najrazličitijih boja i nijansi – jednobojni, višebojni ili prošarani. Sve nam to pruža brojne mogućnosti kombiniranja. Bez obzira na to koliko nam vrt ispunjen raznovrsnim biljkama, u njemu se zasigurno još može pronaći mjesta za jednogodišnje cvatuće vrste čija će ga raskoš podignuti na višu razinu.
Odabir vrsta
Važne odlike jednogodišnjih vrsta su brz rast i obilna cvatnja pa drastično mogu promijeniti izgled prostora. Tako gotovo trenutno možemo uljepšati prozore, balkone i terase te gredice i razne prazne ili neugledne dijelove vrta. Biljke sadimo u tlo ili u posude. Pri tome trebamo imati na umu da su jednogodišnje cvatuće biljke zbog intenzivnoga rasta i cvatnje veliki potrošači vode i hraniva, a nemaju velik i snažan korijen pa brzo potroše zalihe iz tla. Stoga, bez obzira rastu li u tlu ili u posudama, moramo im osigurati kvalitetan supstrat. Tijekom čitave vegetacije potrebno ih je obilno zalijevati i prihranjivati.
Ove vrste u uvjetima kontinentalne klime ne podnose hladnoću i temperature ispod ništice. Većina voli sunčana mjesta, a manjem broju odgovara djelomična sjena. Potpuna sjena bez imalo sunca ne odgovara gotovo niti jednoj vrsti; preživjet će, no cvatnja će biti oskudna. Iako se radi o dosta otpornim vrstama, trebamo pripaziti da im ne bude suviše mokro i hladno – osobito tek posađenim primjercima u posudama. Gotovo je nemoguće nabrojati sve vrste i kultivare cvatućih biljaka koji se danas mogu nabaviti. Stoga ćemo navesti najvažnije vrste s kojima ne možemo pogriješiti. Uglavnom sve ih možemo saditi u vrt i u posude.
Vrste nižeg, uspravnog rasta pogodne za sunčana mjesta su begonija (Begonia semperflorens), grmolika lobelija (Lobelia erinus), kadifica (Tagetes sp.), mirisna kunica (Ageratum houstonianum), petunija (Petunia grandiflora), perjanica (Celosia argentea f. plumosa), pijetlova krijesta (Celosia argentea f. cristata), rušeljka (Lobularia maritima) i vatrena kadulja (Salvia splendens). Doista jako sunce i vruća mjesta uz vruće kamene i betonske površine najbolje podnose stajaća pelargonija (Pelargonium zonale), gazanija (Gazania rigens), prkos (Portulaca grandiflora) i stajaća vinka (Catharanthus roseus). Dobro je znati da gazanija i prkos u poslijepodnevnim satima zatvaraju cvjetne glavice. Stoga ih je dobro saditi uz ostale biljke koje će u to vrijeme imati otvorene cvjetove. Zbog dekorativnih sivosrebrnih listova uzgaja se pustenasti kostriš (Jacobaea maritima).
U djelomičnoj sjeni uspijevat će vodenike – obične (Impatiens walleriana) i novogvinejske (Impatiens hawkeri), lobelija (Lobelia erinus) te ukrasna kopriva (Coleus hybrida).(nastavlja se)
Foto: Shutterstock
