Uredimo vrt raskošnim jednogodišnjim cvijećem (2.dio)

U prošlom članku objavili smo uvodni članak o cvatućim jednogodišnjim vrstama koje možemo iskoristiti za uređenje vrta i okućnice. Slijedi nastavak.

Sadnja cvijeća idealna je aktivnost za sve generacije jer mogu provesti zajedničko vrijeme i stvoriti korisnu i dekorativnu vrijednost vrtu i domu. Nakon vrsta nižeg, uspravnog rasta koje smo naveli u članku u prošlom broju, vrstama visećeg i razgranatog rasta trenutno možemo uljepšati prozore, balkone i terase te gredice i razne prazne ili neugledne dijelove vrta.

Vrste visećeg, razgranatoga rasta

Na suncu će dobro rasti afričke ivančice (Osteospermum sp.), bidens (Bidens sp.), milijun zvončića (Calibrachoa hybrida), sanvitalija (Sanvitalia procumbens), viseće pelargonije (Pelargonium peltatum), surfinija (Petunia hybrida), verbena (Verbena hybrida), viseći prkos (Portulaca umbraticola), viseća vinka (Catharanthus roseus) te vrste ukrasnih listova kao što su dihondra (Dichondra argentea), dobričica (Glechoma sp.), plektrantus ili „tamjan“ (Plectrantus coleoides ‘Marginatus’) te viseće smilje (Helichrysum petiolare).

U djelomičnoj sjeni uspijevat će: bakopa (Bacopa hybrida), batat (Ipomoea batatas), cvatuće i lisnate begonije (Begonia sp.), dragoljub (Tropaeolum majus), fuksija (Fuchsia hybrida) i protivak (Lysimachia nummularia).

Jednogodišnje penjačice

Mogu narasti 2 do 3 metra u visinu. Prikladne su za uspinjanje uz razne potpornje i brzo ih obrastu, a mogu i visjeti.To su primjerice ukrasni slak (Ipomoea tricolor), tunbergija (Thunbergia alata) i mirisna grahorica (Lathyrus odoratus) koje jednostavno možemo uzgojiti iz sjemena.

Vrste za izravnu sjetvu u vrt

Kad nestane opasnost od mraza izravno u vrt možemo posijati vrste kao što su cinija (Zinnia elegans), dragoljub (Tropaeolum majus), kadifica (Tagetes sp.), karanfil (Dianthus sp.), lijepa kata (Callistephus chinensis), neven (Calendula officinalis), prkos (Portulaca grandiflora), različak (Centaurea cyanus), sadarka (Gypsophila elegans),suncokret (Helianthus annuus), uresnica (Cosmos bipinnatus), vrtni mak (Papaver sp.)…

Gredicu obavezno moramo zaštititi od puževa koji bi mogli uništiti sve biljčice koje niknu.

Naravno, sve ove vrste možemo sijati i uzgajati i u posudama. Mnoge od ovih vrsta i kultivara višega rasta su prikladne kao rezano cvijeće.

Mirisne vrste

Mirisne cvjetove imaju češljika (Lobularia maritima), jednogodišnji karanfili(Dianthus sp.), ljubičina(Matthiola incana), mirisna grahorica(Lathyrus odoratus),mirisna kunica (Ageratum houstonianum),ukrasni duhan (Nicotiana sp.), a „tamjan“(Plectranthus sp.) i neke vrste pelargonija (Pelargonim sp.) imaju izrazito mirisne listove.

Uloga boja u uređenju vrta

Boje su vrlo važne za postizanje raznih efekata u vrtu. O njima ovisi koliko će prizor biti skladan, hoće li se biljke isticati ili će se stopiti s okolinom i ostati neprimjetne. Ovdje ćemo pojasniti kako osnovne boje djeluju u prostoru te kako to možemo iskoristiti pri uređenju jednogodišnjim cvijećem.

Hladne boje suzelena, modra, ljubičasta i njihove nijanse. Kad prevladavaju te boje, prostor može djelovati veće i prostranije, a biljke i nasadi djeluju udaljenije. Te boje djeluju hladnije i svježije što osobito dobro možemo iskoristiti na jako osunčanim, vrućim mjestima. Mjesta u sjeni djelovat će još svježije. U vrtu zbog trave i većega raslinja uglavnom prevladava zelena boja koja je i najčešća pozadina ostalim elementima u vrtu.

Tople boje su žuta, narančasta i crvena te njihove nijanse. Kako biljke i nasadi takvih boja privlače poglede, mogu djelovati bliže te općenito vizualno mogu smanjiti prostor. Vrt s ovim bojama može djelovati veoma veselo i toplo.

Neutralne boje su crna, bijela, siva, srebrna i smeđa te njihove nijanse. Crnog, sivog i smeđeg cvijeća zapravo i nema, ali neki vrtni elementi mogu biti u tim nijansama. Bijelo cvijeće djeluje profinjeno i lijepo je za kombiniranje s tamnijim bojama kao što su plava, ljubičasta i tamnije crvena. Pokoja biljka bijelih cvjetova se može dodati u šarenilo ostalih boja, pa će sve zajedno djelovati vedro, ali profinjenije. Općenito, bijela boja u sjeni te u rano jutro i pred večer djeluje intenzivnije, kao da pomalo svijetli.

Kontrasti boja uvijek privlače pogled i koristimo ih kad nešto želimo naglasiti. Kontraste čine kombinacije toplih i hladnih boja kao što su: crvena – zelena, žuta – ljubičasta, narančasta – modra, te neutralne crna – bijela. Kontraste često koristimo za privlačenje pogleda te naglašavanje predmeta ili dijela prostora.

Cvjetne gredice

Kao veće ili manje cjeline, cvjetne gredice s mnoštvom boja u vrtu mogu biti prava atrakcija. Pri odabiru mjesta za gredicu trebamo imati na umu da većini biljaka odgovaraju sunčani položaji. Želimo li da je gredica uočljiva iz daljine, na njoj ne bi trebalo miješati mnogo vrsta različitih boja i biljaka sitnih cvjetova jer nećemo postići željeni učinak; to iz daljine može djelovati šareno i neće se isticati. Stoga je bolje odabrati biljke u istoj, ili svega nekoliko boja. Biljke se preporučuje saditi u skupinama (najmanje tri do pet primjeraka iste boje). Tako će biti mnogo izražajnije.

Nove gredice

Nove gredice možemo izvesti u raznim oblicima i veličinama. Kako ćemo ih oblikovati – pravilno (geometrijski) ili u nekom nepravilnome obliku (neformalno) ovisit će o tome kako nam je uređena okućnica.

Ako je sve strogih linija, a elementi su pravilno posloženi, najbolje će se uklopiti okrugle, ovalne, kvadratne ili pravokutne gredice. Ako je okućnica uređena neformalno, s vijugavim, nepravilnim linijama gredice, a biljke i elementi slobodno postavljeni gredice ne moraju biti pravilnog oblika.

Prije sadnje gredicu prekopamo, dodamo razgrađenu organsku tvar i prema potrebi kvalitetnu zemlju za cvijeće te sve dobro usitnimo i poravnamo.

Postojeće gredice

Možda u vrtu imamo gredice koje se sastoje od grmova i trajnica, no u nekim razdobljima na njima ništa ne cvate. To je čest slučaj i u kamenjarima. Želimo li oživjeti takve nasade i na njih unijeti ponešto boja, izvrsno rješenje su jednogodišnje cvjetnice. Tako će takva gredica vrlo brzo promijeniti izgled i neće biti monotono zelena. Trebamo pripaziti jesu li mjesta gdje ćemo saditi cvijeće na suncu ili u sjeni – prema tome ćemo izabrati biljke. Na odabranim mjestima iskopamo rupe i u svaku rupu stavimo barem šaku kvalitetnog supstrata. Ako je zemlja na gredici jako zbijena i loše kvalitete, umjesto da sadimo biljke, možemo postaviti biljke koje rastu u posudama.

Razmislimo i o gredicama s povrćem. Povrće voli rasti u društvu biljaka koje ih mogu zaštititi od bolesti i štetnika, ali i općenito u miješanim nasadima. Tako u povrtnjak između redova povrća možemo posaditi vrste poput nevena, kadifice, cinije i kamilice. Dobro će doći i lijepo se uklopiti nekoliko primjeraka suncokreta. Tako će povrće dobro uspijevati u mješovitome nasadu, a povrtnjak će poprimiti drugačiji, vedriji i topliji izgled.

Povišene (uzdignute) gredice

Iako se na njima najčešćeuzgaja povrće, vrlo su praktične i za sezonsko cvijeće. Osobito su prikladne na mjestima gdje je tlo jako loše kvalitete, gdje ima korijenja od drveća ili mnogo kamenja. Može se načiniti čak i na betoniranoj ili asfaltiranoj površini. Okvir je najčešće od dasaka, blokova, cigle ili kamena. Gredicu za sadnju jednogodišnjega cvijeća ispunimo kvalitetnom, hranjivom zemljom te posadimo biljke prema želji.

Jednogodišnje cvijeće u posudama

Posude najraznovrsnijih oblika i boja itekako su prikladne za sadnju cvatućih biljaka. U njima se biljke brzo razrastu i izvrsne su za ukrašavanje svih onih mjesta u vrtu koja vape za osvježenjem i promjenom. Možemo ih postaviti na ograde, zidove, prozorske daske, balkone, terase, uz vrtne stazice, stube, mjesta za odmor i roštiljanje… Viseće posude možemo objesiti na ogradu, neku granu, metalnu šipku, žicu, uže, stup od vrtne rasvjete… Prednost biljaka u posudama je i u tome što ih prema potrebi možemo premjestiti.

Danas možemo nabaviti posude u raznim bojama, oblicima i od različitih materijala. No, kod kuće zasigurno imamo mnoštvo predmeta koji mogu poslužiti kao posude za cvijeće. Kao posude nam mogu poslužiti razni sandučići, staro posuđe, košare, cipele… Važno je da na dnu načinimo otvor za istjecanje suviška vode. Posude na željeno mjesto možemo postavljati pojedinačno ili u skupinama. Ako u nekoj biljci želimo uživati (promatrati je ili mirisati), postavit ćemo je negdje gdje često prolazimo ili sjedimo (biljke osobitih cvjetova ili mirisa). Ako biljkama u posudama postane tijesno, možemo ih presaditi u veće posude i dodati im hranjivi supstrat. Pri tome pripazimo da ne uznemiravamo korijenje.

Balkoni i terase

Na balkonima i terasama biljke će se najbolje isticati ako je boja cvjetova drugačija od pozadine. Primjerice, ako su zid ili fasada bijeli, bijelo cvijeće se neće ni primijetiti. Tu je bolje odabrati intenzivnije boje. S druge strane, uz fasade žute, narančaste ili ružičaste boje trebamo izbjegavati cvijeće isto takve boje jer se neće dobro isticati, a može čak i odudarati. Isto tako ako su zid i/ili ograda tamni (boja cigle, smeđi…) zasigurno nije dobro odabrati cvijeće tamnih nijansi crvene i ljubičaste boje, već ćemo birati svjetlije i intenzivnije boje.

Zidovi, ograde i zakloni

Zidovi i ograde u vrtu ponekad su prazni i neugledni. Isto se odnosi i na zidove kuće ili drugih objekata. Jednogodišnje cvijeće savršeno je za brzo uljepšavanje. Ako u njihovoj blizini ne možemo ništa posaditi u tlo, možemo ih ukrasiti visećim ili stajaćim posudama.

Zakloni osiguravaju privatnost u nekom dijelu vrta; to može biti kutak vrta ili terase. Ako nemamo neki zaklon, možemo ga načiniti od cvatućih jednogodišnjih penjačica kao što su ukrasni slak, tunbergija ili mirisna grahorica. Ove biljke trebaju potporanj (stupić, kolac, žica, ograda…). Ondje će se brzo uspinjati i zakloniti pogled obiljem listova i cvjetova.

Ostala mjesta u vrtu

Svaki vrt i okućnica zacijelo imaju određena mjesta gdje će se dobro uklopiti neka stajaća ili viseća posuda s jednogodišnjim cvijećem. Tako, primjerice, uz rub monotonog travnjaka možemo postaviti posudu s rascvjetanim biljkama. Takvu posudu možemo postaviti u kut terase, uz rub stuba, na poklopac šahta, stari panj, veći kamen ili stijenu… Posudama možemo ukrasiti vrtnu sjenicu ili neki drugi kutak za odmor.

Foto: Shutterstock