U blagdansko vrijeme mogu nam uživati sva čula: uz ukrase, svečani izgled doma, odličnu hranu i društvo, atmosferu svakako podižu glazba, ali i mirisi. Stoga donosimo neke savjete i ideje za stvaranje dobre atmosfere i jedinstvenih ukrasa kojima ćemo ukrasiti unutarnji i vanjski prostor.

Tržište je preplavljeno ukrasima koje možemo kupiti tjednima unaprijed, a izbor je toliko velik da više sami ne znamo što bismo htjeli. Najprije ipak razmislimo: kod kuće vjerojatno imamo neke stare predmete i ukrase koje možemo upotrijebiti, a na raspolaganju nam stoje i prirodni materijali. Ne zaboravimo i na važnost recikliranja – svatko od nas sigurno ima mnogo toga što se može upotrijebiti: od papira, kartona i stakla, do starih predmeta…

OGLAS

Prepustimo se mašti te pokušajmo sve iskoristiti i objediniti. Izrada ukrasa može okupiti sve članove obitelji gdje svatko na svoj način može pridonijeti stvaranju, a ujedno je to prilika za druženje i zabavu koja mnogima u današnje vrijeme nedostaje. Ovome će se posebno veseliti djeca koja će se zabaviti, a usput ćemo ih potaknuti na kreativnost i recikliranje.

Foto: pixabay.com

Sitni ukrasi

Ponekad upravo sitnice blagdane čine posebnima – njima često izražavamo svoju osobnost i kreativnost. Bilo da se nalaze na božićnom drvcu, aranžmanu ili u nekom kutku, privlače pozornost i pridonose svečanom ugođaju. Na početku, evo nekoliko savjeta:

Najprije pregledajmo kutije s božićnim ukrasima. Među njima se zasigurno nalaze razne kuglice, figurice, svjetlucavi lančići i trake… Vjerojatno ih možemo iskoristiti i u nekim novim zamislima. Kad nešto želimo obojiti ili oslikati koristimo tempere ili akrilne boje. Akrilne boje su otporne na vodu, a tempere nisu. Uradak obojen temperama na kraju je korisno premazati bezbojnim lakom kako bismo zaštitili boju. Možemo koristiti boje za tekstil i staklo i tu je važno da se pridržavamo uputa proizvođača.

Za vješanje ukrasa najčešće koristimo kupljene kukice te ukrasne trake i špagice. Kad ukras želimo trajno postaviti, najlakše i najbrže ga zalijepimo pištoljem s vrućim ljepilom. Primjerice, kad trebamo koristiti žicu, najbolja je cvjećarska žica jer je tanka i podatna te zbog zelene boje jedva primjetna.

Reciklirajmo

Stare ukrase, vaze, posude i košarice možemo odmah upotrijebiti ili malo dotjeramo i ukrasimo. Korisne su i plastične posudice i čaše, staklene boce, bočice i teglice od zimnice, limenke… Sve te predmete u tren oka možemo obojiti i/ili oslikati, ali i zamotati u neki papir. Na raspolaganju su nam razne vrste – od bijelog i kolaž papira, pa do ukrasnoga. Zalijepimo ih ljepljivom trakom i/ili ukrasimo nekom ukrasnom vrpcom ili mašnom.

Foto Izvor: shutterstock

Trebamo malo zaviriti u ladice i kutijice gdje se kriju razne sitnice koje nam mogu poslužiti pri izradi ukrasa. Tako možemo upotrijebiti i raznobojnu dugmad i čepove (metalne i plutene), kvačice za rublje, pribadače i sigurnosne igle (ziherice). Karton ili tvrđi papir izvrsni su za izradu jednostavnih ukrasa koje možemo obojiti ili oslikati. Također, vrlo su lijepi i ukrasi od komadića tkanine, kao i oni kačkani i pleteni.

Foto: shutterstock

Prirodni ukrasi

Prirodni ukrasi lako su dostupni, a možemo ih iskoristiti za najrazličitije dekoracije. Možda nešto imamo kod kuće, ali uglavnom je dovoljno zaviriti u vrt ili prošetati prirodom. Tako možemo koristiti razne daske i daščice, ostatke drva, cjepanice, grane i grančice, koru, češere, žirove, mahovinu, gljive koje izrastu na drveću… Ne zaboravimo na orašaste plodove poput oraha, lješnjaka, badema, kestena, kikirikija… Dobro će poslužiti i sjemenke (sve vrste žitarica, sezam, lan, suncokret, buča…) te raznoliko sušeno bilje (cvijeće, trave, žitarice…).

Lijepe i prigodne ukrase možemo načiniti od voća kao što su limun, naranča, jabuka i kruška. Plodove narežemo na ploške debljine oko pola centimetra posložimo ih na papir za pečenje. Sušimo ih na toplome mjestu: na radijatoru, u pećnici ili pored štednjaka ili peći. Osušenim ploškama obično stavljamo špagicu ili vrpcu za vješanje ili ih na željeno mjesto učvrstimo žicom ili ljepilom. Prije korištenja je važno da sav materijal bude čist i suh. Sve prirodne ukrase možemo premazati svjetlucavim lakom i poprskati umjetnim snijegom.

Foto: Shutterstock

Ukrasi i figurice od masa za modeliranje

Najrazličitije ukrase, kuglice i figurice jednostavno se izrađuju od masa za modeliranje. Najpoznatije su gips, glinamol, fimo masa i slične. Prije nabave trebamo provjeriti kako se radi s njima, a svakako je jednostavnije odabrati masu koju nakon završetka modeliranja ne treba peći, već sušiti na zraku. Oblike možemo izrezivati i kalupima za kekse, a na vrhu načinimo rupicu za špagicu li vrpcu za vješanje. Na kraju predmete obojimo i ukrasimo prema želji.

Foto : shutterstock

Blagdanski keksi

Blagdane vežemo i uz divne mirise kolača koji se šire domovima. Osim što su mirisni i ukusni, keksi su i lijepi ukrasi. Tako možemo načiniti veću smjesu i imat ćemo i slastice i ukrase. Načinimo svoj pouzdani, omiljeni recept ili neki uobičajeni recept za kekse. Tijesto razvaljamo i kalupićima izrezujemo željene oblike. Na vrhu keksa načinimo rupicu (primjerice slamkom za sok) koja će nam poslužiti za stavljanje špagice ili konca na koje ćemo objesiti ukras. Pečene kekse ostavimo da se ohlade te ih ukrasimo prema želji. Najčešće se koristi šećerna glazura, prehrambene boje, otopljena bijela i tamna čokolada te razne smjese za posipanje i perlice.

Foto:freepik.com
Foto: Shutterstock

Božićna drvca

Bez božićnog drvca mnogima su blagdani nezamislivi. Obično ga imamo u kući, ali se može nalaziti i u dvorištu, na balkonu, terasi… Ako u vrtu nemamo smreku ili jelu, jednako dobro će poslužiti bilo kakvo vazdazeleno ili listopadno stablo, grm, pa čak i živica. Možemo ih ukrasiti vodootpornim ukrasima i staviti žaruljice namijenjene za vanjsku uporabu. Božićno drvce u kući postavljamo na vidno mjesto – obično u dnevni boravak. Danas imamo na raspolaganju razne vrste stabalaca – od posječenih i onih koja rastu u posudama do umjetnih. Odabir je stvar osobnog ukusa i uvjeta koje imamo u domu. Čak ako nemamo dovoljno prostora, postoje brojna kreativna rješenja – stabalce od grana ili letvica postavljeno na zid, do okićene minijaturne crnogorice, malenih umjetnih stabalaca ili aranžmana.

Foto: shutterstock
Foto: shutterstock

Blagdanski aranžmani

Aranžmani mogu nadopuniti razne dijelove vanjskog prostora: ulaz u kuću, uza stube, na balkon, terasu, prozorsku dasku, neki prazni kutak, a u kući stol, stolić, policu, ormarić ili neki neugledni kutak. Najčešće ih radimo u plitkim posudama, ali i u vazama te drugim posudama koje na dnu nemaju otvore. Ako je posuda izvana neugledna, možemo je obojiti ili zamotati u ukrasnu tkaninu ili papir.

Svježi aranžmani

Najprije namočimo cvjećarsku spužvu, učvrstimo je u posudi i započnemo s aranžiranjem zelenila. Najčešće se koriste grančice smreke, jele, bora, lovorvišnje, božikovine, aukube, fotinije… Ostalo biramo prema ukusu: to mogu biti grančice ostalih svježih biljaka kao što su vrijesak, divlja ruža s plodovima („šipak“), eukaliptus… Možemo staviti i umjetne grančice božićne zvijezde, razne obojene i svjetlucave grančice, češere, kuglice i ostale dekoracije.

Suhi i umjetni aranžmani

Koristimo spužvu za suho aranžiranje, a izbor materijala je velik: razne umjetne grančice i ukrasi te brojni suhi materijal kao što su grančice, kora, cvijeće, trave, češeri…

Foto: shutterstock

Osvjetljenje

Osvjetljenje u domu, ali i u vrtu stvara prekrasnu, pomalo bajkovitu atmosferu – osobito u večernjim satima. Danas možemo nabaviti žaruljice u najrazličitijim izvedbama i bojama kao i one za vanjsku i unutarnju uporabu. I vani i unutra žaruljice postavljamo na mjesta koja želimo istaknuti. To su najčešće krov, ulazna vrata, balkon, ograda, stube, božićno drvce, jaslice, sat, kamin, aranžman…

Foto: shutterstock

U kući ne zaboravimo i na obične svijeće koje pružaju dašak romantike i nostalgije. Odabrat ćemo ih prema vlastitom ukusu: od onih posve običnih bijelih, preko obojenih i mirisnih, pa sve do lampiona i malenih lučica. Uklopit će se starinski fenjeri, a aroma lampe i difuzori će širiti i lijepi miris.

Foto: freepik.com

I na kraju neka sve zamiriše!

Potpuri (potpourri) je mirisna mješavina biranih suhih dijelova biljaka. Možemo ih kupiti, ali načiniti i sami. U ukrasnu zdjelicu stavimo primjerice: koru drveta, lijepe kamenčiće, suhe latice cvijeća, češere, mahovinu, štapiće cimeta, zvjezdasti anis, klinčiće, muškatne oraščiće, osušenu koru ili komadiće voća… Na kraju za intenzivniji miris na mješavinu nakapamo eterična ulja prema ukusu. Eterična (hlapiva ili esencijalna) ulja korisna su za zdravlje, a dom ispunjavaju mirisom. U blagdansko vrijeme najčešće biramo cimet, naranču, klinčić, bergamot, limun, eukaliptus, jelu, bor, cedar…

Osim u potpuri, stavljamo ih u aroma lampe i difuzore. I dobra hrana je neizostavan dio blagdana. Dok je spravljamo, posvuda će se širiti divni mirisi, pa ne zaboravimo obilato dodati začine da čitav dom zamiriše. To su među ostalima: ružmarin, borovica, cimet, đumbir, klinčić, muškatni oraščić, kora limuna i naranče… Za hladnih dana da se zagrijemo i/ili razveselimo goste godit će vruća čokolada, kakao, čajevi i kuhano vino koje također začinimo spomenutim začinima.

Prethodni članakKako u meteorološkim ekstremima popraviti stanje i urod krumpira?
Sljedeći članakPotencijala imamo da možemo prehraniti dvije Hrvatske
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje