Mirovina je vitalni dio financijske sigurnosti, a mnogima je nepoznat proces kako se ona izračunava. U Republici Hrvatskoj, izračun mirovine temelji se na nekoliko ključnih faktora. To uključuje osobne bodove, vrijednosne bodove, polazni faktor i mirovinski faktor. Evo pregleda kako se određuje mirovina u skladu s propisima Zakona o mirovinskom osiguranju.

Osobni bodovi

Osobni bodovi su ključni za izračun mirovine te ovise o mirovinskom stažu i plaćama ostvarenim tijekom radnog vijeka. Prosječni vrijednosni bodovi pomnože se s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom te se jednako računaju za sve vrste mirovina.

Pri određivanju invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vrijednosni bodovi određuju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža.

OGLAS
Pri određivanju obiteljske mirovine osobni se bodovi određuju od vrijednosnih bodova umrlog osiguranika,. S tim da se vrijednosni bodovi određuju za najmanje 21 godinu mirovinskog staža.

Ako je osiguranik umro zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za određivanje obiteljske mirovine vrijednosni bodovi određuju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža.

izvor: employeebenefits

Vrijednosni bodovi

Vrijednosni bodovi određuju se dijeljenjem plaće ili osnovice osiguranja s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u RH za istu kalendarsku godinu. Za izračun se uzimaju u obzir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava. Važno je napomenuti da se plaća ostvarena u godini stjecanja prava na mirovinu ne uzima za utvrđivanje vrijednosnih bodova.

Polazni faktor

Polazni faktor varira ovisno o vrsti mirovine, navršenoj starosnoj dobi i trajanju staža. Primjerice, za starosnu mirovinu, polazni faktor može biti povećan ako osiguranik prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene određene starosne dobi i ima određeni broj godina mirovinskog staža.

Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju utvrđuje se tako da se polazni faktor 1,0 povećava za 0,15% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava, a najviše za pet godina.

Mirovinski faktor

Mirovinski faktor određuje u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine. On varira ovisno o vrsti mirovine i može biti 1,0 za neke vrste mirovina. Npr. starosna mirovina ili invalidska mirovina, dok se za druge vrste mirovina može smanjiti.

Mirovinski faktor za privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8. Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,77 (za jednog člana) do 1,1 (za četiri ili više članova obitelji).

izvor: thetelegraph

Najniža i najviša mirovina – izračunaj mirovinu

Postoje određene granice za najnižu i najvišu mirovinu. Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža, dok se najviša mirovina izračunava na temelju ukupnog mirovinskog staža osiguranika.

Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Ona se određuje uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora.

Prema Zakonu, najviša mirovina izračunava se tako da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Tako izračunati osobni bodovi pomnože se s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

Dodatak na mirovinu

Dodatak na mirovinu je sastavni dio mirovine i određuje se prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Pravo na dodatak imaju određeni korisnici mirovina, a iznos dodatka varira ovisno o različitim čimbenicima.

Razumijevanje procesa izračuna mirovine u RH ključno je za sve buduće umirovljenike kako bi se osiguralo financijsko osiguranje i stabilnost tijekom umirovljeničkih godina. Kroz složene faktore poput osobnih bodova, vrijednosnih bodova, polaznog i mirovinskog faktora, te dodatka na mirovinu, sustav mirovinskog osiguranja pruža različite aspekte podrške umirovljenicima.

Važno je naglasiti da se proces izračuna mirovine temelji na strogim propisima i zakonima koji osiguravaju pravednost i transparentnost. Kroz kontinuirane promjene i prilagodbe zakonodavstva, sustav mirovinskog osiguranja nastoji osigurati adekvatnu mirovinu za sve umirovljenike, uzimajući u obzir promjene u gospodarstvu i društvu.

Stoga, educiranje sebe o ovim procesima važno je za svakoga tko planira svoju budućnost i želi osigurati stabilne financijske uvjete tijekom umirovljenja. Uz pravilno razumijevanje i planiranje, svaki pojedinac može se osjećati sigurno i spremno ući u svoje zaslužene godine umirovljenja.

Prethodni članakVrhunski modeli trakora s niskom potrošnjom goriva
Sljedeći članakAZOTER L – inovativno rješenje za folijarnu prihranu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.