Danas, kad u trgovinama ima napretek industrijskih proizvoda, sve se više cijeni vlastita, domaća izrada. Ne samo prehrambenih, već i svakodnevnih proizvoda i potrepština. Ručno rađeni sapuni mogu biti ukras i dar, stoga saznajte kako ih možete sami jednostavno izraditi.

Ako želite u svom domu napraviti potpuno prirodan sapun, bez štetne kemije, industrijskih bojila i mirisa, ali radije ne bi koristili lužine ako je ikako moguće, jer se bojite da neopreznim rukovanjem opasne kemikalije mogu uzrokovati oštećenja kože i tkanine, imamo dobru vijest za vas. Postoji i jednostavan način izrade. Tim načinom preskačete postupak izrade sapunske baze, ali se i dalje može konačni proizvod kreirati dodatcima, a sam postupak je jednostavan i siguran.

Prvo je potrebno nabaviti već izrađenu sapunsku bazu (slika 1), koja ovisno o sirovini (glicerinska baza, bijeli ili prozirni, kokosovo ulje, shea maslac, baza od meda, zobenih pahuljica ili kozjeg mlijeka…) može koštati između 10 i 15 eura za 1 kg. Nakon što se odlučite za bazu, trebate odlučiti što želite dodati bazi kako biste stvorili sapun koji dobro miriši i izgleda prekrasno. Tvrdu sapunsku bazu treba usitniti i istopiti u mikrovalnoj pećnici ili na štednjaku na laganoj vatri (slika 2). Kad se baza pretvori u glatku tekuću masu, ne pregustu, možete dodati eterično ulje (slika 3). Na 1 kg grama baze otprilike dodajte 20-25 kapljica eteričnog ulja po izboru. Ono se može kupiti po cijeni od 6 eura za 10 ml. Mogu se dodati i razni drugi sastojci, mirisi, pigmenti i boje i drugi dodaci po želji.

Boje za sapun

Sapun se može obojati na razne načine. Možete koristiti kupljene pigmente (mogu se nabaviti od 3 eura), mineralne boje (mica svjetlucavi prah) koje su vrlo dekorativne i zgodne za upotrebu ili  prirodne boje (razni začini). Isprobajte i otkrijte što vam se najviše sviđa. Ako u tekuću smjesu dodate glinu i aktivni ugljen, imat ćete izvrstan detoks sapun za tretman kože, s antibakterijskim djelovanjem na akne. Mljevena paprika i glina daju ružičasti sapun, a cimet i kurkuma narančasti. Dodatkom peršina, spiruline i zelene gline dobit ćete zeleni sapun. Za bež nijanse možete koristiti med i kakao.

Kad ste u otopljenu bazu dodali sve sastojke, dobro promiješate da postane cjelina. Dobivenu smjesu ulijete u pripremljeni kalup, preporučujemo silikonski (slika 4). Nakon nekoliko sati sapun se dovoljno stvrdnuo da ga možete izvaditi iz kalupa (slika 5). Sapun se na zraku suši oko tjedan dana da „sazrije“ i do kraja otvrdne. Nakon toga ga možete koristiti. Za otprilike 1 kg sapuna, odnosno 20 sapuna od 50 grama, potrebno je oko 20 eura.

Postoji mnogo različitih opcija za kalupe koje možete izabrati. Možete jednostavno koristiti kuhinjske predmete poput pladnjeva za muffine za izradu vlastitih sapuna bez potrebe za ulaganjem u razne kalupe, ali ako želite posebne oblike, u specijaliziranim trgovinama mogu se nabaviti kalupi s raznim oblicima.

Domaći sapuni nemaju neograničen rok trajanja, jer će im s vremenom mirisi ishlapiti, a boja izblijediti. Stoga ih iskoristite do 12 mjeseci od izrade. Ako ih napravite previše, uvijek možete nekoga iznenaditi i darovati mu ručno rađeni sapun. Evo nekoliko ideja za konačni izgled sapuna…

Prethodni članakEkološka zaštita bilja u malim vrtovima
Sljedeći članakZdrava ishrana – znanstveno dokazan model za zdrav i dug život
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.