Ljetni ukiseljeni krastavci recept je za brzo kiseljenje krastavaca koji se koriste kroz nekoliko dana od pripreme. Dakle, to je recept za krastavce koji će se brzo pojesti, a ne recept za zimnicu.

Pripremite svježe nabrane krastavce, najbolje srednje veličine, operite i posložite ih u staklenku. Ovisno o veličini, krastavace zarežite na dva ili četiri dijela, ali naravno da se na jednom kraju krastavaci još ,,drže”.

U loncu prokuhajte 1 litru vode s oko 1 dcl bijelog alkoholnog octa i jednom ravnom žlicom soli te nekoliko zrna bibera i nekoliko cvjetova kopra (količina je za veću staklenku, a proporcionalno možete ili povećati ili smanjiti količine).

Kad ta otopina zavrije, prelijte krastavce u staklenki, s time da ulijevajte vruću tekućinu po sredini krastavaca, a ne sa strane po staklenki, tako da staklenka ne pukne.

Cvijet kopra stavite na vrh na krastavace. Zatvorite i spremite na policu u kuhinji ili slično. Dok se krastavci ohlade, aromatični su i hrskavi te kroz nekoliko sati spremni za upotrebu. Trajnost ovakvih krastavca je tjedan dana, naravno u hladnjaku.

kiseljenje krastavaca

Pročitajte još:

UMAK OD RAJČICE

AJVAR – RECEPT ZA DOMAĆI I UKUSNI

ZIMNICA – KAKO JU JEDNOSTAVNO PRIPREMITI?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUmak od rajčice – bakin recept
Sljedeći članakAjvar – recept za
domaći i ukusni ajvar
Silvija Kolar-Fodor, univ. bac. oec.
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima. Predsjednica je udruge "Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole. Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.