Kad uzgajamo raznovrsno sobno ili vanjsko bilje trebaju nam posude za sjetvu, presađivanje i uzgoj. Dakako, pri tome ćemo pripaziti na njihov izgled koji uvelike može utjecati na sveukupni dojam sobe ili vrta.

Funkcionalnost je važna jer ako su posude zanimljivoga izgleda, a biljke nemaju dovoljno prostora ili im je onemogućeno otjecanje vode, sav će nam trud biti uzaludan. Mogućnosti izrade ili uljepšavanja posuda su bezgranične, pa ćemo ovdje prikazati neke ideje za koje se nadamo da će vas nadahnuti za neke nove projekte. Danas možemo nabaviti posude različitih veličina, materijala, oblika i boja. Najčešće su okrugle, pravokutne ili četvrtaste, a mogu biti načinjene od najrazličitijih materijala: betona, kamena, mramora, keramike, plastike… Mnoge od njih uz samo malene preinake možemo prilagoditi svome ukusu, a kako ćemo vidjeti na razne ih načine možemo načiniti i sami.

Uzgojne posude

Kao što sama riječ kaže, u ovim posudama uzgajamo biljke. Tu je važno da obavezno na dnu imaju otvore za otjecanje vode kako korijenje ne bi trunulo od previše vode i nedostatka zraka. Posudu stavljamo na podložak kako voda iz njih ne bi curila posvuda uokolo. Prije sadnje osjetljivih biljaka na dno možemo staviti sloj šljunka, grubljega pijeska ili krhotina cigle što će olakšati otjecanje i zadržavanje vode na dnu posude.

Ukrasne posude

Praktične su kad imamo obične, ne osobito lijepe uzgojne posude. Njih samo umetnemo u ukrasnu posudu i u trenu imamo nešto posve drugačije. Ukrasne posude na dnu nemaju otvore i iz njih ne može otjecati voda. Nakon zalijevanja poslije nekoliko sati moramo izliti suvišak vode.

Odabir boja

Ako želimo da se boje posuda lijepo uklope u okoliš, najbolji su izbor pastelne boje u nijansama sive, smeđe, zelene i narančaste. Želimo li naglasiti neku biljku ili isključivo samu posudu, možemo upotrijebiti intenzivne boje i/ili uzorke. I kontrastima (crno -bijelo, crveno – zeleno, žuto – ljubičasto…) možemo isticati biljku ili posudu. Tako će primjerice uz tamni zid lijepo pristajati bijela ili jarko obojena posuda.

Dobro je znati da u jako šarene posude ne trebamo saditi biljke sitnih manjih cvjetova jer se neće dobro isticati. U takve posude pristaju jednolično obojene biljke koje uzgajamo radi listova. Tako će se isticati i biljka i posuda. Želimo li naglasiti cvjetove, plodove ili osobite listove neke biljke, boje da je posuda jednobojna, bez suviše detalja.

posude
Primjer posude za kaktuse

Izrada i oblikovanje posuda

Raznovrsne posude možemo izraditi i sami od mnoštva materijala te preinakom starih predmeta.

Betonske posude. Za izradu ovih posuda trebaju nam kalupi. Za to će nam poslužiti postojeća tegla, kanta ili sličan predmet koji izvana obložimo plastičnom folijom. Potom u debljem sloju nanesemo mort te ga dobro natisnemo i zagladimo. Možemo načiniti i jednostavnu smjesu za oblikovanje tako da papirnati materijal (karton, papirnate vrećice, stari papir, novine…) rastrgamo na komadiće i prelijemo vodom. Kad se dobro razmoči (najbolje preko noći) ocijedimo vodu i dodamo jednaku količinu cementa. Prema potrebi dodajemo vodu jer smjesa ne smije biti pregusta niti prerijetka. Potom je stavljamo na kalup, dobro natisnemo i zagladimo. Kod obje vrste materijala, radi li se o uzgojnoj posudi, na još svježoj smjesi na dnu posude načinimo otvore za otjecanje vode. Kad se osuši, gotovu posudu skinemo s kalupa i prema želji obojimo bojama za beton ili ukrasimo.

posude
Betonske posude

Drvene posude. Posude možemo načiniti od materijala kao što je drvo (daske, letvice, ostaci namještaja). Drvene elemente lijepimo ljepilom za drvo i/ili učvršćujemo čavlima ili vijcima (osobito kad radimo veće sandučiće). Letvarice od voća i povrća, i ostale drvene predmete kako bi dulje trajali, iznutra obložimo plastičnom folijom (na dnu načinimo nekoliko otvora) i koristimo za sadnju povrća i cvijeća. Kad koristimo stari namještaj imajmo na umu da se predmeti od iverica ne smiju močiti pri zalijevanju jer će se brzo deformirati i raspasti. I njih iznutra zaštitimo folijom ili u njih stavimo uzgojne posude s podlošcima.

posude
Drvene posude

Prirodne posude. I sama priroda pruža nam mnoge mogućnosti. Kao posuda za sadnju poslužit će nam panj, veći komad drva te kamen ili stijena s rupom. Prema potrebi načinimo ili povećamo otvor sadnju. Drvo će s vremenom trunuti i pretvarati se u hranjivi materijal, a „posuda“ će postupno propadati. Želimo li drvo ipak sačuvati, prije sadnje drveni materijal trebamo premazati premazom protiv crva i gljivica te dodatno premazati bojom ili lakom za drvo.

posude
Šupalj komad grane čavlima zabijemo na dasku. Otvor ispunimo zemljom te posadimo biljke. Dok se sve ne ukorijeni, nasad držimo vodoravno jer bi u protivnome ispadala zemlja i biljke. Kad se sve utvrdi dasku možemo nasloniti na zid ili je učvrstimo za veću žardinjeru. Ovdje će lijepo uspijevati razni maleni sukulenti.

Reciklirane posude. Mnoge predmete koje imamo kod kuće i više ih ne trebamo možemo preoblikovati ili ukrasiti u posude za biljke. To su primjerice kante, staro posuđe (zdjelice, lonci), ambalaža od hrane i napitaka (limenke, staklenke, boce, čaše, plastika…) stare automobilske gume, lopte i ostale igračke… Predmeti poput odjeće, obuće, šešira i torbi kriju dobar potencijal za razne šaljive izvedbe posuda za biljke. Zapravo, možemo iskoristiti sve predmete koji pružaju mogućnost da u njih smjestimo biljku i/ili uzgojnu posudu. Kad koristimo metal, drvo, slamu, jutu i sličan materijal prije uporabe ih trebamo premazati zaštitnim sredstvima. U suprotnome ubrzo će početi propadati.

 class=
Posuđe koje nam više ne treba uz minimalne preinake može poslužiti kao posude za biljke. Staklene zdjele i veće šalice mogu biti dobre za uzgoj vodenoga bilja.

 class=
Razbijene posude za cvijeće možemo pretvoriti u zanimljiv vrtić. Ispunimo ga zemljom, a od krhotina načinimo terasice ili stube. Posadimo malene biljke poput ovih sukulenata te prema ukusu postavimo figurice (kućica, vila, cvijeće, gljive…).+

Ukrašavanje posuda

Posude prije ukrašavanja temeljito operemo i osušimo. Ako ćemo ih ukrašavati lijepljenjem ili oslikavati, podloga mora biti posve suha. Kako bismo dobili glađu površinu, prema potrebi ih izbrusimo brusnim papirom.

Lijepljenje ukrasa i mozaici. Posude od bilo koje vrste materijala možemo ukrasiti školjkama, kamenčićima, perlicama, krhotinama stakla… Možemo zalijepiti jedan ili nekoliko ukrasa, ali i načiniti lijepe jednostavne ili složene višebojne mozaike. Ako je motiv složen, najbolje je da na posudi najprije olovkom ili flomasterom načinimo skicu. Odabrane elemente lijepimo pouzdanim vodootpornim ljepilom.

 class=
Za izradu mozaika možemo upotrijebiti razne krhotine

Oslikavanje. Posude bojimo bojama za određenu vrstu materijala (beton, keramiku, drvo, metal…). U većini slučajeva za oslikavanje su najprikladnije akrilne boje. Posude mogu biti jednobojne ili ih možemo oslikati na najraznovrsnije načine: od posve apstraktne izvedbe pa do prepoznatljivih motiva.

posude
Ovakav motiv najlakše ćemo izvesti tako da najprije olovkom ili flomasterom nacrtamo skicu. Najprije žutom i zelenom bojom obojimo podlogu, a potom izrađujemo cvjetove i listove. Na kraju crnom bojom i tankim listom naglasimo rubove cvjetova.

U drvu ili panju motornom pilom možemo izdubiti sredinu ispuniti je kvalitetnom zemljom te posaditi sezonsko cvijeće. Neuglednim teglama od komadića tkanine ili pletenjem i kačkanjem načiniti „odjeću“. Čitavu ukrasnu posudicu možemo okružiti tkaninom, ali kod uzgojne posude ipak je najbolje da na dnu nema tkanine jer bi zbog vlage brzo počela propadati. S malo boje posve obične posude izgledat će drugačije. Možemo naslikati jednostavne uzorke poput leptira i cvijeća. Na posude možemo nalijepiti kamenčiće, školjke i razne ukrase poput čipke. Staru gumu od automobila dobro operemo i osušimo. Prema potrebi je ostružemo. Potom gumu obojimo vodootpornom bojom. Kad se boja posve osuši stavimo zemlju i posadimo biljke prema ukusu. Guma u vrtu može stajati vodoravno i u središe posadimo biljke. Ako će stajati okomito (kao na slici), možemo je objesiti na veliki čavao ili uže. Na dnu izbušimo nekoliko rupica za otjecanje vode.

 class=
Prethodni članakŠto je slatki luk i kako se uzgaja?
Sljedeći članakKorisni kukci – kako ih privući u vrt?
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje