Kao odgovor na pitanje iz naslova, može li se slatki luk smatrati egzotičnom vrstom, većina naših ljudi bi reklo, luk kao luk. No, to je potpuno pogrešno. Slatki luk je prava egzotika. Ima vrlo limitiranu proizvodnju u svijetu, na posebnim egzotičnim mikro i makro lokacijama i teže je pronaći plantažu slatkog luka nego dobiti na lotu. Slatki luk će tek postati izuzetno popularan. Nastavite čitati kako biste saznali više o uzgoju slatkog luka.

Zapravo, najbolji komercijalno uzgajani slatki luk dolazi iz dijelova svijeta koji imaju prirodno nisku razinu sumpora u tlu. Slatki luk pri uzgoju zahtijeva posebnu pažnju radi specifičnih uvijeta uzgoja.

Što je slatki luk?

Slatki luk je sorta luka koji nije ljut. Blagost u slatkom luku posljedica je niskog sadržaja sumpora (posebno piruvične kiseline) i velikom sadržaju vode u usporedbi s ostalim sortama luka. Piruvična kiselina daje okus ljutine u ustima, nelagodu u želucu, a prilikom čišćenja i rezanja izaziva iritaciju očiju tzv. kuhareve suze. No, ne i kod slatkog luka, kojeg se čisti i reže bez suznih očiju. U njemu nema šećera u usporedbi s drugim sortama luka i ima znatno manje oštrine od ostalih. Slatki luk se dijeli/reže i savršen je izbor za konzumaciju sirovog. Oblik varira od okruglog do spljoštenog.

Kako uzgajati slatki luk?  

Ključ uspješnog rasta slatkog luka jest davanje biljkama dovoljno vremena za stvaranje stvarno velikih glavica. Najbolji način za to je da ih posadite krajem ljeta ili početkom jeseni i pustite da rastu tijekom zime. Uz egzotične destinacije u Latinskim Andama i proplancima Afrike, Hrvatska je pokazala izvrsne rezultate, naime biljke slatkog luka najbolje uspijevaju u podnebljima s blagim zimama. Najpopularnije biljke slatkog luka za zimski uzgoj zovu se luk kratkog dana, sorta koja još uvijek raste.

Slatki luk može podnijeti do -7 °C. Ostale sorte zvane srednji dan izdržljive su do -18 °C, a mogu uspijevati i u hladnijoj klimi. Ako su zime vrlo hladne, također je moguće započeti uzgajati slatki luk u zatvorenom prostoru i presaditi ga na proljeće, iako lukovice nikada neće postati toliko velike. Slatki luk ,,voli” dobro drenirano i plodno tlo kao i puno hraniva i vode: briga za slatki luk uključuje često zalijevanje i redovito unošenje gnojiva u proljeće kad se formiraju lukovice. Dodavanjem gnojiva sa sumporom luk će biti sve slađi, naravno ne treba pretjerivati jer postoji opasnost da postane presladak. Slatki luk kratkog dana trebao bi biti spreman za berbu u rano proljeće ili sredinom proljeća, dok bi sorte srednjeg dana trebale biti spremne početkom i sredinom ljeta.

 class=

Zdravstvene dobrobiti

Slatki luk koristan je za srce i pomaže u sprječavanju kardiovaskularnih tegoba. Luk sadrži krom, vrlo je djelotvoran za regulaciju šećera u krvi i sposoban je spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka.  Konzumacijom slatkog luka u svježem obliku smanjuje se loš kolesterol.

Kako čuvati slatki luk?

Slatki luk možete držati tjedan ili dva na sobnoj temperaturi: najbolje ga je čuvati u otvorenoj papirnatoj vrećici na hladnom i tamnom mjestu radi duljeg skladištenja. Nemojte ga umotati u plastiku jer zbog svoje sočnosti postaje podložan truljenju i plijesni.

Jedinstvena prilika

Ova jedinstvena prilika pruža Vam mogućnost da se za Vašu firmu ili OPG sazna diljem svijeta, pakiranje mora biti sa Vašim logom. Vaša lokacija postaje jedinstvena u svijetu, naravno ako luk uspije. Za sada se Dalmacija pokazala izvrsnom za uzgoj. Interes za slatkim lukom postaje ogroman i sljedećih godina biti će vrlo tražena namirnica. Partner s kojim smo u ovom projektu jedan je najvećih proizvođača slatkog luka i traži nove lokacije i kvalitetne partnere. Imaju svoju proizvodnju sjemena i jako ulažu u razvoj novih sorti.

Trenutno raspolažemo s 5 sorti slatkog luka i u testnoj proizvodnji su 3 nove. Za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju. Za više informacija i narudžbekontaktirajte na:
Exotic King
Ivan Šulog
Tel: +385 1 33 12 582
Fax: +385 1 33 90 293
Mobitel : +385 98 412 632
www: exotic–king.com
E-mail: sulog@zg.t-com.hr

Prethodni članakOštri kostriš – izvrsna delicija
Sljedeći članakMaštovite posude za biljke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.