Zimsko ukrašavanje vrta i okućnice

256

""Za zimu se obično smatra da vrtu ne može pružiti mnogo više od ogoljenih grana, praznih povrtnih i cvjetnih gredica, ne suviše privlačnoga travnjaka, pa i blata. No, vrt na drugačiji i osobit način može biti itekako privlačan. Za lijepa vremena njime ćemo moći prošetati i uživati, a za lošega u njemu uživati iz topline doma. Iako vegetacija miruje, neke preinake će zajedno s prirodnim pojavama poput mraza, inja, ledenih siga i snijega naš vrt učiniti drugačijim i zanimljivim. Sve radnje nećemo moći izvesti odmah, no barem ćemo moći planirati što ćemo još moći posaditi, presaditi, izgraditi ili promijeniti. Pripazimo i na stazice koje će voditi do najvažnijih dijelova vrta i da ih, eventualno, opločimo kako zimi ne bi bilo blato. Duge zimske noći savršene su za proučavanje literature za novim zamislima i učenju o raznim vrstama ukrasnog i korisnog bilja. Odlučimo li se na sadnju drveća, grmova, trajnica ili voćaka, odaberimo lijepo vrijeme kad zemlja nije zamrznuta. Uvijek su otpornije sadnice koje su rasle u posudama (kontejnirane sadnice).

""

Pripazimo na sadnice koje smo kupili u trgovačkome centru gdje su bile izložene mnogo višim temperaturama, pa prije sadnje trebaju prilagodbu. Barem nekoliko dana trebamo ih držati po nekoliko sati na otvorenom, pa ih spremiti u kuću u hladniju prostoriju. Nakon sadnje biljke obvezno trebamo nagrnuti tlom ili kompostom kako bismo korjenov vrat zaštitili od niskih temperatura. Nadzemne dijelove osjetljivijih biljaka zaštitit ćemo paučinastom folijom, jutom, kukurozovinom, slamom ili sličnim materijalima.

Ako su mraz i niske temperature djelovale na tlo, trebamo pregledati mlade voćke, drveće, grmove, trajnice i ostale malene biljke. Manje ili više nadignute biljke kojima je korjenov vrat izložen svakako trebamo utisnuti natrag u tlo i prema potrebi nagrnuti. Za lijepa vremena vrt i okućnicu trebamo očistiti od preostalog lišća i otpalih grančica, a osobito temeljito pograbljati travnjak – tako ćemo se sprječiti truljenje i kasnija oštećenja trave.

Što s drvećem i grmovima?

""Drveće i grmovi nerijetko dominiraju vrtom, pa ako nam je najupadljiviji dio vrta pust i neugledan, ovisno o veličini prostora, svakako trebamo posaditi neku biljku koja će lijepo izgledati i zimi. To mogu biti vazdazelene, crnogorične vrste i kultivari iz rodova borova (Pinus), borovica (Juniperus), pačempresa (Chamaecyparis), tuja (Thuja)… Uvijek su zeleni: lovor višnja (Prunus laurocerasus), šimšir (Buxus) te neke vrste roda kalina (Ligustrum); te fotinija (Photinia x fraseri ‘Red Robin’) koja ima lijepe crvene mladice, a ponekad i crvene bobice. Mnoge možemo oblikovati u stabalca i zanimljive oblike. Neke dunjarice (Cotoneaster sp.) imaju crvene bobice, a planika (Arbutus unedo) ima crvene bobice i ukrasnu koru koja se ljušti. Osim lijepih listova aukuba (Aucuba japonica), božikovina (Ilex sp.) i pasji trn (Hippophäe rhamnoides) donijet će nam ukrasne bobice – imamo li muški i ženski primjerak. Lijepe vazdazelene, ponekad prošarane listove imaju razne kurike (Euonymus sp.). Zimi ukrasne plodove možemo pronaći na vrstama poput vatrenoga trna (Pyracantha sp.) i žutike (Berberis sp.). Pogodni za sadnju u posude i gredice su niski grmovi – vrijesnjače (Erica i Calluna) od kojih neki kultivari cvjetaju tijekom zime; također boja i struktura listova mogu biti dobar kontrast drugačijim biljkama. Slično koristimo i niski vazdazeleni grmić gaulteriju (Gaultheria procumbens) koja nosi crvene bobice. Vazdazelene i listopadne vrste zanimljivoga oblika, kao i dotjerane veće posude sa živim biljkama i malo ukrasa (primjerice obojene grane) vrlo će lijepo izgledati ako ih za božićne- blagdane ukrasimo žaruljicama, što će ih u rano jutro, sumrak i noću učiniti još ljepšima. Uz žive biljke na raspolaganju imamo čitav niz prirodnih materijala za ukrašavanje – bilo ono vezano na blagdane ili ne.

Zimu nam mogu uljepšati i neke vrste koje će otvoriti barem pokoji cvjetić, osobito na južnim dijelovima kuće. Tako da ako već nismo, u posude možemo posaditi trajnice kao što su spomenute vrijesnjače (Calluna i Erica), gaulteriju (Gaultheria), hebe (Hebe sp.), patuljaste kultivare bršljana (Hedera sp.), zimsku ciklamu (Cyclamen coum), te otporno sezonsko cvijeće poput jaglaca (Primula) i maćuhica (Viola).

Doba došašća Došašće ili advent (lat.: “adventus” = dolazak) razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini i vrijeme pripreme za blagdan Božića. Ujedno je početak crkvene godine. U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U Rimokatoličkoj Crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije. U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja. Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnje sabranje. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi. U došašću izrađuje se i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće. Simboliziraju četiri nedjelje u došašću. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri. Ako želite sami izraditi adventski vijenac, može izgledati i ovako:

""

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako i gdje prezimljuju bolesti koštičavog voća?
Sljedeći članak1,59 milijuna kuna iz IPARD-a za ruralni turizam u Istri
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje