Za zimu se obično smatra da vrtu ne može pružiti mnogo više od ogoljenih grana, praznih povrtnih i cvjetnih gredica, ne suviše privlačnoga travnjaka, pa i blata. No, vrt na drugačiji i osobit način može biti itekako privlačan. Za lijepa vremena njime ćemo moći prošetati i uživati, a za lošega u njemu uživati iz topline doma. Iako vegetacija miruje, neke preinake će zajedno s prirodnim pojavama poput mraza, inja, ledenih siga i snijega naš vrt učiniti drugačijim i zanimljivim.
Sve radnje nećemo moći izvesti odmah, no barem ćemo moći planirati što ćemo još moći posaditi, presaditi, izgraditi ili promijeniti. Pripazimo i na stazice koje će voditi do najvažnijih dijelova vrta i da ih, eventualno, opločimo kako zimi ne bi bilo blato. Duge zimske noći savršene su za proučavanje literature za novim zamislima i učenju o raznim vrstama ukrasnog i korisnog bilja. Odlučimo li se na sadnju drveća, grmova, trajnica ili voćaka, odaberimo lijepo vrijeme kad zemlja nije zamrznuta. Uvijek su otpornije sadnice koje su rasle u posudama (kontejnirane sadnice).
Pripazimo na sadnice koje smo kupili u trgovačkome centru gdje su bile izložene mnogo višim temperaturama, pa prije sadnje trebaju prilagodbu. Barem nekoliko dana trebamo ih držati po nekoliko sati na otvorenom, pa ih spremiti u kuću u hladniju prostoriju. Nakon sadnje biljke obvezno trebamo nagrnuti tlom ili kompostom kako bismo korjenov vrat zaštitili od niskih temperatura. Nadzemne dijelove osjetljivijih biljaka zaštitit ćemo paučinastom folijom, jutom, kukurozovinom, slamom ili sličnim materijalima.
Ako su mraz i niske temperature djelovale na tlo, trebamo pregledati mlade voćke, drveće, grmove, trajnice i ostale malene biljke. Manje ili više nadignute biljke kojima je korjenov vrat izložen svakako trebamo utisnuti natrag u tlo i prema potrebi nagrnuti. Za lijepa vremena vrt i okućnicu trebamo očistiti od preostalog lišća i otpalih grančica. Osobito temeljito pograbljati travnjak – tako ćemo se sprječiti truljenje i kasnija oštećenja trave.
Što s drvećem i grmovima?
Drveće i grmovi nerijetko dominiraju vrtom, pa ako nam je najupadljiviji dio vrta pust i neugledan, ovisno o veličini prostora. Svakako trebamo posaditi neku biljku koja će lijepo izgledati i zimi. To mogu biti vazdazelene, crnogorične vrste i kultivari iz rodova borova (Pinus), borovica (Juniperus), pačempresa (Chamaecyparis), tuja (Thuja)… Uvijek su zeleni: lovor višnja (Prunus laurocerasus), šimšir (Buxus) te neke vrste roda kalina (Ligustrum); te fotinija (Photinia x fraseri ‘Red Robin’) koja ima lijepe crvene mladice, a ponekad i crvene bobice. Mnoge možemo oblikovati u stabalca i zanimljive oblike. Neke dunjarice (Cotoneaster sp.) imaju crvene bobice, a planika (Arbutus unedo) ima crvene bobice i ukrasnu koru koja se ljušti. Osim lijepih listova aukuba (Aucuba japonica), božikovina (Ilex sp.) i pasji trn (Hippophäe rhamnoides) donijet će nam ukrasne bobice. Imamo li muški i ženski primjerak.
Lijepe vazdazelene, ponekad prošarane listove imaju razne kurike (Euonymus sp.). Zimi ukrasne plodove možemo pronaći na vrstama poput vatrenoga trna (Pyracantha sp.) i žutike (Berberis sp.). Pogodni za sadnju u posude i gredice su niski grmovi. Vrijesnjače (Erica i Calluna) od kojih neki kultivari cvjetaju tijekom zime; također boja i struktura listova mogu biti dobar kontrast drugačijim biljkama. Slično koristimo i niski vazdazeleni grmić gaulteriju (Gaultheria procumbens) koja nosi crvene bobice. Vazdazelene i listopadne vrste zanimljivoga oblika, kao i dotjerane veće posude sa živim biljkama i malo ukrasa (primjerice obojene grane) vrlo će lijepo izgledati ako ih za božićne- blagdane ukrasimo žaruljicama. To će ih u rano jutro, sumrak i noću učiniti još ljepšima. Uz žive biljke na raspolaganju imamo čitav niz prirodnih materijala za ukrašavanje – bilo ono vezano na blagdane ili ne.
Zimu nam mogu uljepšati i neke vrste koje će otvoriti barem pokoji cvjetić, osobito na južnim dijelovima kuće. Tako da ako već nismo, u posude možemo posaditi trajnice kao što su spomenute vrijesnjače (Calluna i Erica), gaulteriju (Gaultheria), hebe (Hebe sp.). Zatim patuljaste kultivare bršljana (Hedera sp.), zimsku ciklamu (Cyclamen coum), te otporno sezonsko cvijeće poput jaglaca (Primula) i maćuhica (Viola).
Doba došašća Došašće ili advent (lat.: “adventus” = dolazak) razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini i vrijeme pripreme za blagdan Božića. Ujedno je početak crkvene godine. U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U Rimokatoličkoj Crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije. U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja. Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnje sabranje. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi. U došašću izrađuje se i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće. Simboliziraju četiri nedjelje u došašću. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri. Ako želite sami izraditi adventski vijenac, može izgledati i ovako:
