Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.

 

Izračun isplativosti

Kalkulacija svakako može poslužiti i kao podloga konkretnim proizvođačima ove kulture da dođu do točnijeg izračuna dohodovnosti prema vlastitim parametrima koji su sastavni dio njihove agrotehnike. Svi segmenti kalkulacije obrađeni su prema poznatim (trenutnim ili prošlogodišnjim) parametrima tržišta: nabavnoj cijeni: sjemena, mineralnih gnojiva, pesticida, troškovima otkupa i dr., što čini troškove, i otkupnim cijenama proizvoda te predviđenim potporama, što čini prihode. Troškovi mehanizacije obračunati su prema modelu izračuna iste, korištenom u zadnjem izdanju Kataloga Kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009. u izdanju Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (grupa autora, 2010.) a u kalkulaciji su obračunati po radnoj operaciji. Osnova kalkulacije je pretpostavljeni prinos standardnih vrijednosti (obuhvaćen analizom vlage, primjese i ulaznog/izlaznog kala) od 3 t suhog zrna po ha, prema kojemu je bazirana i gnojidba mineralnim gnojivima (pretpostavljene srednje prosječne vrijednosti). Navedena gnojidba u realnim uvjetima i ne mora odgovarati jer treba imati na umu da potrebe gnojiva koje se dodaju za određeni ciljani prinos prvenstveno ovise o zalihama u tlu, tako da je gnojidba više teoretska. Svi ostali parametri vrlo su točno specificirani, samim time i pretpostavka ovog modela kalkulacije i sprovedene agrotehnike vrlo je blizu realnom rezultatu koji nudi proizvodnja soje ne računajući na neke izvanredne uvjete tijekom vegetacije. Unutar ove kalkulacije troškove čine troškovi gnojiva obračunati prema trenutnom važećem cjeniku Petrokemije Kutina. Sredstva za zaštitu bilja obračunata su po službenom cjeniku proizvođača za 2011., a trošak sjemena prema tržnoj cijeni za gotovinu u proljeće 2011. Podaci o troškovima otkupa koji kao takvi postoje, ovisno o kulturi navedeni su prema cijenama u vrijeme otkupa na području Virovitičko-podravske županije 2011. Uračunat je i trošak osiguranja (prosjek) usjeva od tuče na procijenjen prinos 3 t/ha s obračunom premije osiguranja za povrat. Trošak amortizacije mehanizacije obračunat je po operacijama, osim kombajniranja koje je iz usluge. Trošak zakupa zemljišta nije obračunat – stoji prazno mjesto u kalkulaciji, a on je produkt ukupno plaćenog zakupa/koncesije u tekućoj godini podijeljenog s ukupnim obradivim površinama (vlastitim i zakupljenim ili u koncesiji). Taj podatak je individualan i teško ga je prosječno izraziti, radi toga je izostavljen i svatko ga može sam izračunati. Nisu obračunati trošak sušenja, trošak vodne naknade, niti učešće rada čovjeka. Svi troškovi ove kalkulacije obračunati su bez PDV-a. Prihode čine tržna cijena u 2011. s prikazom dodatne dvije 10% umanjene i 10% uvećane i predviđena potpora za soju, rod 2012. Analizom ovih podataka u kalkulaciji i obračunom istih navedena je pretpostavljena dobit ovogodišnje proizvodnje soje (ove varijante kalkulacije) za tri varijante otkupne cijene i trošak proizvodnje iste u kn/kg.

Prethodni članakPileća prsa s pršutom
Sljedeći članakUvijek prava kombinacija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.