Uređenjem pčelinjaka, bilo da je on zatvoren kao paviljon, otvoren, ili ispod nadstrešnice, smanjujemo privlačnost za različite vrste životinja koje se također spremaju za zimu. Ako pčele držimo u AŽ košnicama najčešće su smještene na vozilima ili u paviljone gdje iza košnica imamo dovoljno natkrivenog i zatvorenog prostora za rad i kretanje, a nerijetko i za skladištenje opreme i alata. Takva suha i topla mjesta bez stalne prisutnosti čovjeka ili prirodnih neprijatelja, najbolja su za zimovanje miševa, rovki, nerijetko mrava i mnogih drugih kukaca.
Ponekad se zbog blizine šuma u potkrovlje znaju naseliti i puhovi. Zbog toga je u ovo vrijeme potrebno očistiti i pospremiti unutrašnjost svakog zatvorenog paviljona. Nečistoće po uglovima, nabacan alat i oprema najčešća su skloništa životinjama koje tu grade svoja zimska gnijezda. Nakon pospremanja i čišćenja dobro je u kutove i ispod postolja košnica postaviti mamce protiv glodavaca, uz pridržavanje mjera opreza propisanih za svaki pripravak.
Čišćenje i popravak košnica
U uređenje pčelinjaka svakako spada i čišćenje i popravak košnica i njihovih dijelova kao i održavanje pčelarskog pribora i uređaja. Prazne košnice, nastavke i nukleuse, prije uskladištenja treba temeljito ostrugati od ostataka voska i propolisa koje razdvojimo i dalje prerađujemo. Sve ostale nečistoće koje se znaju pronaći u košnicama, a osobito po uglovima, pukotinama i drugim za pčele nepristupačnim mjestima također ostružemo, sakupimo na papir i što je prije moguće spalimo. Poslije mehaničkog čišćenja unutrašnjost košnica ili nastavaka, raskužujemo opaljivanjem plinskom ili benzinskom let-lampom. Raskužbu možemo obaviti i iskuhavanjem ili kemijski. Ispiranjem 4-5% vrelom otopinom kristalne (kaustične) sode kakva se koristi u podrumarstvu za pranje bačava. Nakon raskužbe, košnice osušimo, zatvaramo leta i sve druge otvore, te složimo na suho mjesto podignute od tla.
Na isti način pospremimo i prazne nastavke. Ako imamo dovoljno vremena prije uskladištenja obavimo popravke ili bojenje. Posebnu pozornost posvećujemo okvirima s praznim saćem. Na vanjskoj strani ostružemo vosak i propolis. Možemo ih čuvati u posebno izgrađenim ormarima, praznim košnicama ili nastavcima na suhom i zračnom mjestu. Bez obzira gdje ih čuvamo sve otvore i pukotine moramo zatvoriti ljepljivom trakom, a zatim zaštititi plinjenjem protiv voskova moljca. Zaštitu provodimo najmanje 2puta. To sada prilikom pospremanja i u proljeće kada počinje rasti temperatura koja omogućava razvoj ličinaka iz jajašaca koja su uspješno prezimila. Pri odabiru okvira važno je podsjetiti da moljac najmanje uništava mlado i svijetlo saće pa je takvo najbolje ostavljati. Dok staro i crno što prije pretopiti, ako to nismo do sada učinili.
Na leta košnica postavljamo češljeve koje u potpunosti zatvaramo tek kada prestane svakodnevno izlijetanje pčela i unos peluda. Ako češljeve zatvorimo prije, često se grudice peluda znaju otresti s nogu pčela prilikom provlačenja. Isto je i s vratašcima od traka matične rešetke koje neki pčelari takođ er koriste za zatvaranje leta ujesen. Pelud je u ovom razdoblju još uvijek važan. Zato jer pčele od njega stvaraju pričuve hrane u svome tijelu koje nazivamo bjelančevinasto masno tkivo.
Uređenje okoliša
U jesensko pospremanje pčelinjaka svakako ubrajamo i uređenje okoliša. Teren ispred i oko košnica treba očistiti i urediti. Travu valja pokositi, a visoke korove iščupati. Ako u blizini imamo niskog grmlja, treba ga skratiti i prorijediti kako bi paucima onemogućili gradnju mreža u koje se pčele često zapleću pri nižim temperaturama i kasnije prilikom pročisnih izleta. Nasuprot tome, u neurednom okolišu punom grmlja i nepokošene trave, a kasnije i lišća, često se skrivaju neprijatelji pčela (miševi, žabe i ježevi) koji su još uvijek aktivni i gladni.
Preko neuređenog terena neometano prolaze i mravi koji tu mogu sagraditi mravinjake ili pak lakše pronaći put do košnica. U košnicama se znaju gnijezditi između krova i poklopne daske, jer je tamo najtoplije. Mogu se zavlačiti u košnice i uznemirivati pčele i krasti med. Kako bi ih pokušali spriječiti da dođu do košnica, možemo noge postolja košnica na jednom mjestu (otprilike desetak centimetara od tla) premazati masti za podmazivanje zupčanika ili ljepilom protiv glodavaca.
Potpore u pčelarstvu
U Narodnim novinama broj 106 od 23. kolovoza 2013. g objavljen je “Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2014. prema nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2014.-2016. ”. Njime se propisuju detaljni uvjeti, kriteriji i načini za ostvarivanje prava na novčanu potporu sektoru pčelarstva u 2014. koja je predvi đena Nacionalnim pčelarskim programom. Novčana potpora može se ostvariti za mjere kontrole i suzbijanje varooze, kontrola kvalitete meda, obnavljanje pčelinjeg fonda, troškove selećeg pčelarenja, tehničku pomoć i istraživanje.
Propisan je točan iznos koji se može ostvariti za pojedinu mjeru. Tako se primjerice za mjeru kontrole i suzbijanja varooze potpora može ostvariti za jedno tretiranje u iznosu 25,00kn za konvencionalne pčelare i 50,00kn za ekološke pčelare. Pravo na ovu potporu imaju svi pcčelari koji su upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka prema broju evidentiranih pčelinjih zajednica.
Propisani su i rokovi u kojima je potrebno sakupljati račune kojima se zahtijeva novčana potpora. Za ovu mjeru rok je od 1. rujna 2013. do 31. svibnja 2014. godine. Zahtjevi za ostvarivanje prava na novčanu potporu predaju se Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija provodi administrativnu i kontrolu na terenu s ciljem uvida u opravdanost podnesenih zahtjeva. U slučaju nepravilnosti može zatražiti i povrat isplaćenih sredstava. Za točne informacije o svim uvjetima, nacčinima i iznosima ostvarivanja novčanih potpora svakako je potrebno proučiti cijeli Pravilnik.
