Rak koštičavog voća
Smatra se najopasnijom bolešću koštičavog voća, a pojavljuje se na svim koštičavim voćakama iz roda Prunus. Uzročnik je bakterija Pseudomonas morsprunorum. Znakovi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hipertrofija okolnog staničja uz obilno lučenje smole. Ponekad može uzrokovati potpuno sušenje cijelih voćnjaka jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest jednom zahvati nasad.
Do zaraze dolazi u jesen, u vrijeme opadanja lišća kroz lisne ožiljke i u proljeće u vrijeme cvatnje. Razvoju bolesti pogoduje vlažno i kišovito vrijeme, a napadu su podložnije oslabljene voćke.
S obzirom na vrijeme zaraze, najvažnije je izvršiti prvo tretiranje fungicidima na osnovi bakra u početku opadanja lišća, a drugo u rano proljeće.
Šupljikavost lista koštičavog voća
Bolest je lako prepoznatljivih znakova na lišću u vidu sitnih okruglastih pjega koje nekrotiziraju i s vremenom ispadaju s lista, te on postaje šupljikav. Javlja se na raznim vrstama koštićavog voća (breskva, marelica, trešnja, višnja, šljiva, bajam), a u nas je načešća na breskvama. Uzročnik bolesti je gljivica Stigmina carpophilla.
Razvoju bolesti pogoduje kišovito vrijeme, a infekcije su moguće od otvaranja pupova pa sve do jeseni i početka zime. Najčešće nakon berbe voćari prestaju obavljati kemijsku zaštitu, no i tijekom kišnih jeseni postoje uvjeti za širenje bolesti, pa je u takvim uvjetima na osjetljivim sortama poželjno nastaviti zaštitu.
Kemijska zaštita provodi se od opadanja lišća bakrenim fungicidima, a zatim se nastavlja potkraj zime, u fenofazi bubrenja pupova.
Kovrčavost lišća breskve
Ovu bolest voćari lako prepoznaju po zadebljalom nakovrčanom lišću crvenkaste boje. Znakovi bolesti javljaju se već u rano proljeće, no kad su vidljivi – kasno je za zaštitu. Uzročnik bolesti, gljivica Taphrina deformans, prezimljuje u obliku micelija u zaraženim pupovima.
Za uspješnu zaštitu breskve potrebno je tretiranja provesti prije pojave prvih znakova bolesti.
U priobalju se prvo tretiranje bakrom obavlja već u jesen, a tretiranja bakrenim fungicidima pred sam početak vegetacije i fungicidima na osnovi dodina i ditianona u početku vegetacije nezaobilazna su i u priobalju i na kontinentu. Jesensko prskanje radi suzbijanja gljivice koja može prezimiti na granama čije je lišće bilo zaraženo, a proljetno tretiranje prije bubrenja pupova i u fazi “mišjih ušiju”. Prskanje fungicidima na osnovi bakra u fazi opadanja lišća koje se provodi kao zaštita od bakterijskog raka koštičavog voća smanjuje zarazu gljivom Taphrina deformans u proljeće.
Rak kore jabuke i kruške
Bolest uzrokuje gljivica Nectria galligena. Do zaraze dolazi kroz razna mehanička oštećenja na voćki (rez, tuča i sl.). Rak rane su vidljive na kori grana i debla. Rane se s vremenom povećavaju, a kad obuhvate cijelu granu dolazi do njenog sušenja. Bolest se češće javlja u voćnjacima podignutim na vlažnim terenima, u blizini rijeka, te na područjima čestih kasnih mrazeva. Sve zaražene grane sa znakovima bolesti potrebno je ukloniti rezom, a rane nastale rezidbom treba premazati Biopolom V. Tijekom toplih i kišnih jeseni poželjna su i dva prskanja fungicidima na osnovi bakra u vrijeme i nakon opadanja lišća.
Bakterijska palež jezgričavog voća
Najopasnija je bolest jabuke i kruške, a uzrokuje bakterija Erwinia amylovora. Zaražena stabla izgledaju kao opaljena vatrom, pa je bolest potome i dobila ime. Vrlo karakterističan znak bolesti su jednogodišnji izboji koji potamne, lišće na njima vene, a vršni dio se objesi i podsjeća na dršku kišobrana. Obavezna mjera zaštite je mehaničko odstranjivanje zaraženih izboja rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo jabuke, odnosno 50 cm kod kruške. Alat pri rezidbi treba obavezno dezinficirati. Kemijske mjere zaštite provode se preventivno u početku vegetacije fungicidima na osnovi bakra (kao i za suzbijanje krastavosti jabuke) te u cvatnji primjenom fosetila. Primjena bakrenih fungicida preporuča se i u jesen, odmah nakon opadanja lišća.
Bakterijski rak kruške
Bolest uzrokuje bakterija Pseudomonas syringe pv. syringe. Znakovi bolesti – rak kore i nekroza pupova i sušenje cvjetova, lako se mogu zamijeniti s bakterijskom paleži. Suzbijanje se provodi tijekom opadanja lišća i pred početak vegetacije fungicidima na osnovi bakra. Jesenska primjena bakrenih fungicida preporuča se i za zaštitu lupinastih voćnih vrsta.
Bakterijsku pjegavost oraha uzrokuje bakerija Xanthomonas campestris pv. juglandis, a simptomi u vidu tamnih pjega vidljivi su na listovima i plodovima. Jedan od karakterističnih znakova bolesti je pojava bakterijskog iscjedka. Lijesku parazitira bakterija Xanthomonas campestris pv. corylina uzrokujući pojavu tamnih pjega i rak-rana na granama, a kod jačeg napada sušenje dijelova pa čak i cijelih stabala. Na pojedinim voćnim vrstama dozvoljena je primjena isključivo registriranih sredstava za zaštitu bilja, a njihov popis je dostupan u FIS bazi na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede na adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Svako sredstvo za zaštitu bilja potrebno je primijeniti u skladu s uputstvom na etiketi.
