Kadaif s pistacijem

88

– 1 pakiranje (50 dag) kadaif tjestenine (Rezance za kadaif možete napraviti i sami, na način da zamijesite tijesto kao za obične rezance od 9 žumanjaka i jednim cijelim jajetom. Brašna uzmite toliko koliko je potrebno da zamijesite tijesto bez vode. Tijesto razvaljajte, posušite u pećnici i narežite
na što tanje rezance.)
– 50 dag pistacija
– 25 dag maslaca
– 100 dag šećera
– 700 ml vode
– 2 limuna

U posudi otopite maslac, te njime lagano prelijte rezance. Polovinu smjese stavite na lim i dobro pritisnite rukama. Zatim na preljevene i utisnute rezance stavite isjeckane i prije toga na tavi prepržene pistacije. Potom ih poklopite s drugim slojem kadaif tjestenine i opet pritisnite rukama. Stavite da se peće na 150 ºC tridesetak minunta, dok se ne zacrveni. Pomiješajte šećer i vodu i kuhajte 7-8 min, stavite limun isjeckan na ploškice i ostavite da se malo ohladi. Nakon toga dobivenim šećernim sokom lagano zalijevajte kadaif.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakEU – novi trendovi u kozarstvu – Objektivnost i cijelogodišnja opskrba kupaca
Sljedeći članakIrska kava
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.